Danas, točno u podne, u 12 gradova širom Hrvatske održane su konferencije za medije na kojima su se udruge civilnog društva usprotivile predloženim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji te novom Zakonu o postupanju s nezakonitim zgradama.

 

Konferencije su se održale u Zagrebu (Zelena akcija, Pravo na grad, Transparency International Hrvatska, GONG), u Karlovcu (Eko Pan), u Rijeci (Eko Kvarner), u Puli (Zelena istra), na Krku (Eko Kvarner), na Pagu (Cvit Soli), u Zadru (Eko Zadar), u Šibeniku (Šibenski građanski forum, Plavi val), u Splitu (Udruga "Sunce", Inicijativa "Za Marjan", Ekološko turističko udruženje Šolta), na Braču (Naše more), u Pločama (Lijepa naša) i u Dubrovniku (Inicijativa "Srđ je naš").

Udruge su se udružile kako bi digle glas protiv devastacije prostora i usvajanja populističkih zakona koji najviše pogoduju građevinskom lobiju i špekulantima zemljištem, potiču korupciju te se sasvim protive načelima održivog razvoja.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i gradnji te prijedlog Zakona o postupanju sa nezakonitim građevinama se donose u paketu, a nadopunjavaju se u svom štetnom i bespovratnom utjecaju na prostor, naročito na području jadranske obale, koja je naš najvredniji prostorni resurs. Donošenje ovakvih zakona je predizborni populizam koji će trajno uništiti sustav prostornog planiranja, pojačati intenzitet betonizacije obale te staviti u neravnopravni položaj građane u odnosu na zemljišne špekulante koji im otimaju najvrednije prirodne resurse.

Krajnje je neodgovorno uvoditi ovako drastične zakonske izmjene koje će imati dugoročne posljedice u zadnjim mjesecima mandata Vlade i Sabora. Nevjerojatno je da su se zadnje izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji donijele 06. svibnja 2011. godine, da bi ga Vlada RH ponovno uputila u izmjene već 09. lipnja 2011!

Prilikom donošenja ovih zakona zanemarene su odredbe pozitivnih propisa Republike Hrvatske koje predviđaju cijeli niz instrumenata za uključivanje što šire javnosti u postupak donošenja odluka. Tim više je to potrebno jer su svoje negodovanje na predložena rješenja istaknula, među ostalim, i najviša strukovna udruženja na području prostornog uređenja i gradnje - Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata. Smatramo da se za ovako važne zakonske izmjene moraju primijeniti već ustaljene prakse pravovremenog informiranja i stvarnog uključivanja javnosti u postupak donošenja odluka. Naglašavamo da neprovođenje javne rasprave predstavlja kršenje Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) koja u Republici Hrvatskoj ima snagu ustavnog propisa, kršenje Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/2007), Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) te Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09).

Izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji su tolike da se mogu smatrati donošenjem novog Zakona koji je u suprotnosti sa dosadašnjim intencijama kakve takve zaštite prostora.

Prijedlog izmjena omogućuje etažiranje vila i apartmana u zonama turističke namjene čime se nadomješta Zakon o igralištima za golf, ukidanje kojeg je konačno najavila Predsjednica Vlade RH u svibnju ove godine. Naime, Zakonom o igralištima za golf omogućena je gradnja apartmana i vila na golf - igralištu te njihovo etažiranje. Izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji se omogućuje etažiranje na golf - igralištima koja su u turističkim zonama T3, a omogućuje se još i etažiranje i u ostalim turističkim zonama T1 i T2. Tražimo da se golf - igrališta mogu graditi samo u zonama sportsko - rekreacijske namjene (R) i to bez mogućnosti gradnje smještajnih kapaciteta te etažiranja istih!

Zabrana etažiranja u turističkim zonama je uvedena upravo kako bi se obala zaštitila od apartmanizacije i rasprodaje, te kako bi se potakla ulaganja u turizam kao djelatnost, a ne u špekulativne projekte preprodaje zemljišta i gradnje apartmana za prodaju na tržištu nekretnina. Ukoliko se etažiranje u turističkim zonama omogući, špekulanti koji su pokupovali jeftinije zemljište u turističkim zonama umjesto da se bave ugostiteljsko-turističkom djelatnošću, višekratno će povećati vrijednost svog zemljišta te će ga moći preprodati po skupljoj cijeni građevinskim investitorima ili će moći sami graditi apartmane namjenjene nekretninskom tržištu. Time se stvara dodatna konkurencija postojećim iznajmljivačima apartmana, koji ionako imaju malu popunjenost tijekom godine, dodatno se uništava okoliš te se opterećuju lokalne zajednice da financijski podržavaju infrastrukturu za "gradove duhova" na jadranskoj obali. Poticanje ulaganja u nekretninski biznis ne doprinosi kvaliteti hrvatskog turizma nego, upravo suprotno, uništava obalni pojas!

Ovakvim izmjenama u nepravedan položaj na tržištu se stavljaju svi oni investitori koji su držeći se zakona i postupajući u dobroj vjeri te vjerujući u stabilnost pravnog poretka, izgradnju i prodaju nekretnina krenuli ostvarivati isključivo na za to predviđenim, a uslijed toga i iznimno skupljim, područjima planiranim za građevinsku izgradnju. Nadalje, stavljaju se u nepravedan položaj i investitori u hotele na području naselja, jer dok oni svoju investiciju u hotel mogu isplaćivati samo kroz bavljenje ugostiteljskom djelatnošću, investitori u hotele u turističkim područjima to mogu raditi i prodajom etažiranih vila i drugih smještajnih kapaciteta u turističkom području. U neravnopravan položaj se stavljaju i mali poduzetnici, koji su uložili sredstva u izgradnju apartmana i obiteljskih hotela, jer im se na ovaj način stvara nelojalna konkurencija zbog posebno povoljnih uvjeta kupovanja jeftinog zemljišta.

Predloženim izmjenama obvezuju se jedinice lokalne i područne samouprave da prodaju zemlju u svom vlasništvu mimo provođenja javnog natječaja za potrebe formiranja neizgrađene građevne čestice, ako taj dio ne prelazi 50% površine planirane građevne čestice! Smatramo nedopustivim da se neposredno nakon najave ukidanja Zakona o igralištima za golf iz razloga na koje smo mi opetovano upozoravali, sporne provizije tog zakona sada ugrađuju u druge zakone uz sada još veći postotak zemljišta koje lokalna samouprava mora ustupiti investitoru. Predlažemo ukidanje bilo kakve mogućnosti prodavanja zemlje u vlasništvu tijela državne vlasti i države bez javnog natječaja jer takve pogodbe imaju veliki koruptivni potencijal.

Nadalje, izmjene Zakona predviđaju zabranjivanje Zavodima za prostorno planiranje da izrađuju pojedine prostorne planove, privatizirajući u potpunosti ovu uslugu. Smatramo da ne treba smanjivati ovlasti Zavoda niti ih ograničavati u izradi prostornih planova. Također je neprihvatljivo da planovi nižeg reda (UPU i DPU) mogu sadržavati uže područje nego je to definiramo planovima višeg reda, što dovodi do tzv. točkastog planiranja. Nije dobro, da se za planove nižeg reda davanje suglasnosti prebacuje s Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na župane jer je Ministarstvo stručno tijelo i omogućava ujednačenost kvalitete planova.

Dok smatramo pozitivnim da se rokovi u kojima nadležne institucije moraju obaviti neki posao i dati svoje mišljenje skrate, apsolutno je neprihvatljivo da se, ionako kratki, rokovi za javne rasprave još skraćuju, a prilikom usklađivanja plana sa onim višeg reda javna rasprava se potpuno izbacuje!

Protivimo se u cijelosti usvajanju Prijedloga Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama zbog proceduralnih i sadržajnih razloga. U saborsku proceduru se krenulo bez precizne ocjene stanja (ne zna se čak niti koliko nezakonitih zgrada uopće ima), kvalitetne javne rasprave te neposredno pred parlamentarne izbore. Sadržaj Prijedloga zakona je neprihvatljiv jer omogućuje legalizaciju gotovo svih nezakonitih zgrada bez nijansiranja različitih oblika bespravne gradnje, devastaciju Zaštićenog obalnog pojasa te ekstraprofit krupnim bespravnim graditeljima. Smatramo kako je Zakon o postupanju s nezakonitim zgradama prije svega odraz predizbornog populizma jer se želi kompleksan problem bespravne gradnje na brzinu riješiti neposredno prije izbora. Prema ovom Prijedlogu zakona se mogu legalizirati i bespravno izgrađene stambene kuće samo desetak metara od mora, a izvan građevinskih područja definiranih u prostornom planu, što dovodi do kolapsa sustava planiranja prostora. Zakon predviđa i diskrecionu odluku pri legalizaciji što otvara prostor za korupciju.

Ukoliko je inicijativa za legalizaciju bespravne gradnje vođena socijalnim motivima, a ne pogodovanje krupnim bespravnim graditeljima na obali, u zakonu je trebalo odrediti socijalne kriterije za legalizaciju. Ovako je jasno da će od zakona imati koristi jedino krupni bespravni graditelji koji će si od ekstraprofita moći priuštiti plaćanje financijske kazne i troškova legalizacije dok će siromašni na kraju i dalje ostati u ilegalnim objektima koje će im na kraju država ili srušiti ili ih isključiti iz komunalne infrastrukture.

U posljednjih dvadeset godina više smo devastirali obalu nego od početka naseljavanja Hrvata na ova područja. Jednom devastirani okoliš - devastiran je zauvijek. Pametnim i odgovornim planiranjem, sukladno kvalitetnim i poštenim zakonima možemo osigurati kvalitetnu budućnost generacijama koje dolaze. Ukoliko dozvolimo izglasavanje ovakvih nekvalitetnih i korumpiranom zakona dozvoljavamo devastaciju prostora i usvajanje populističkih zakona koji najviše pogoduju građevinskom lobiju i špekulantima zemljištem, potiču korupciju te se sasvim protive načelima održivog razvoja.