Josipović je nastavio u revijalnom tonu te je izrazio uvjerenje da će postupak protiv generala Kruljca biti brz, utemeljen na činjenicama i pravičan u ishodu

Uhićenje zapovjednika Kopnene vojske Oružanih snaga Mladena Kruljca od strane civilnih službi, u ovom slučaju Uskoka zapravo je svjetski raritet. Naime, pokušali smo u modernoj povijesti uređenih zapadnih zemalja naći tako nešto, no nismo našli na primjer da je uhićena osoba tako visoko rangirana u vojnoj hijerarhiji.

Štoviše, kako doznajemo, u akciji uhićenja generala Kruljca sudjelovali su MUP i Uskok i to bez kooperativnosti službi koje bi trebale biti zadužene za sigurnost vojnih snaga, a što navodi na zaključak o kompromitiranosti u visokim redovima Hrvatske vojske.

Upravo smo stoga i upitali predsjednika Ivu Josipovića kako je moguće da se dogodio ovakav propust vojno-obavještajnih službi te je Kruljac uhićen kao aktivni vojni zapovjednik bez da je bio prije toga suspendiran ili smijenjen, odnosno da nije bilo ni jednog službenog signala o njegovim navodnim nečasnim radnjama.

No, predsjednik Josipović je izbjegao odgovor o odgovornosti sigurnosnih službi koje su, doznajemo, godinama imale za generala Kruljca samo pozitivna mišljenja. Naime, unatoč tome da su mediji Kruljca u posljednjih osam godina više puta dovodili u izravnu vezu s hrvatskim podzemljem, kao i da ga je istraživao DORH, čini se da je to bila totalna nepoznanica za hrvatske obavještajce pa tako i za Josipovića.

"Predsjednik Republike podržava rad državnih tijela na otkrivanju svih kaznenih djela, bez obzira o kome je riječ", stoji u Josipovićem odgovoru za Index, kao da se radi o članu Kosoričine Vlade odnosno kampanji "čišćenja ispred stranačkih vrata", a ne o zapovjedniku kopnene vojske jedne suverene države.

Josipović je nastavio u revijalnom tonu te je izrazio uvjerenje da će postupak protiv generala Kruljca biti brz, utemeljen na činjenicama i pravičan u ishodu.

"S načelnikom Glavnog stožera Predsjednik Republike je obavio razgovor o rukovođenju kopnenom vojskom nakon uhićenja njenog zapovjednika te je dobio jamstvo da će Oružane snage RH i dalje uspješno ispunjavati sve svoje zadaće", tvrdi Josipovićev ured za Index. Predsjednik nije htio odgovoriti hoće li biti istrage kako bi se utvrdilo što je zakazalo u vojnoj strukturi.

No, da je situacija daleko od uobičajene slaže se vodeći hrvatski stručnjak za sigurnosna i vojna pitanja Vlatko Cvrtila, ujedno i savjetnik premijerke Jadranke Kosor za vojna pitanja, koji se također nije mogao sjetiti sličnog međunarodnog primjera da je uhićena ovako visoka vojna osoba, a poseban je kuriozitet da je cijelu operaciju vodio zapravo Uskok.

"Treba, kao prvo utvrditi koliko su osnovane optužbe protiv generala Kruljca. Naravno da o tome ne mogu konkretno govoriti, ali kada to postane jasno trebalo bi eventualno utvrditi sve okolnosti ovog slučaja odnosno uhićenja ovako visoke vojne osobe", kazao je Cvrtila dodajući da je realno za očekivati da su vojno-obavještajne službe imale za generala Kruljca pozitivna izvješća. Ukoliko bi ona bila negativna, smatra Cvrtila, Kruljac bi bio smijenjen ili pod suspenzijom.

"U pravu ste kada postavljate pitanje radi li se o propustu vojno-obavještajne službe i to bi svakako trebalo ispitati", kaže Cvrtila dodajući da bi, ukoliko se pokaže da je bilo propusta, to bila tema Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS).

"U ovoj fazi prerano je još razmišljati o VNS-u, no svakako bi bio dobar sastanak na relaciji premijerka - predsjednik kako se ovaj događaj ne bi odrazio na funkcioniranje hrvatskih vojnih snaga", zaključuje Cvrtila.

Vojni analitičar Igor Tabak kaže da ga uopće ne čudi što MORH nakon uhićenja Kruljca to nije mogao službeno potvrditi.

"Možda je zanimljivo to što je Vojna policija izašla na teren, a da MORH o tome nije obaviješten, ali to nije prvi put da svjedočimo lošoj koordinaciji MORH-a s Oružanim snagama, MUP-om i Ministarstvom pravosuđa. Tu se dugo vremena naziru problemi, pa nas i ne bi trebalo čuditi", pojašnjava Tabak.

To što je Uskok vodio istragu, a da Vojno-obavještajna sigurnosna agencija (VSOA) o tome nije znala ništa, ili je znala vrlo malo, Tabak smatra dobrim za cijeli sustav.

"U Hrvatskoj se previše mistificira rad tajnih službi. Posao VSOA-e nije da kontrolira ured Uskoka, Zakon o sigurnosnom sustavu vrlo čvrsto definira opseg njihove djelatnosti. Tajne službe po zakonu nisu i ne smiju biti država u državi. Dobro je da VSOA-e u ovoj priči nema, imamo vrlo loša obavještajna iskustva te vrste u devedesetima", kazao je za Index Tabak.