Događaji

Pilot projekt Ministarstva znanosti i CARnet-a

Medicinska škola Ante Kuzmanića među prvima u Hrvatskoj uvodi e-dnevnik

Medicinska škola Ante Kuzmanića među prvima u Hrvatskoj uvodi e-dnevnik

Ove godine se s projektom krenulo u samo tri škole u Hrvatskoj: Medicinska škola Ante Kuzmanića u Zadru, 15. zagrebačka gimnazija i gimnazija u Požegi

Danas su profesori Medicinske škole Ante Kuzmanića, kroz edukaciju koju su proveli djelatnici iz CARneta, prvi puta imali priliku upoznati se s izgledom e-dnevnika i načinom na koji će on ubuduće funkcionirati. Na edukaciji je sudjelovalo oko 25 profesora, a u sve tri škole u pilot projektu sudjeluje oko 80 nastavnika.

Svaki je djelatnik danas dobio osobni tablet PC, te pod stručnim vodstvom naučio rad na aplikaciji, koji će u potpunosti zamijeniti dosadašnje 'papirnate' dnevnike'.

Ove godine se s projektom krenulo u tri škole: Medicinska škola Ante Kuzmanića u Zadru, 15. zagrebačka gimnazija i gimnazija u Požegi. Dakle, riječ je o tri srednje škole, u svakoj se kreće s tri prva razreda - ukupno 9 razreda. Odluku o pilot-projektu rada uz pomoć moderne tehnologije usvojilo je Ministarstvo znanosti u suradnji s CARnet-om na proljeće, a našla se među onim školama koje su zadovoljile uvjete.

"Škola ovim projektom dobiva jedan kompletno novi pristup, elektronski pristup, dnevniku, uvodi se transparentno vođenje dnevnika, ocjena, i svega onoga što škola i poslovanje u školstvu znači, rekao nam je Edin Kadić, profesor Hrvatskog jezika i voditelj informatizacije škole.

"Danas su se profesori upoznali s radom na tabletu i već 12. rujna neće više biti 'papirnatih' dnevnika u prvim razredima, već u 'pogon' kreću novi e-imenici i na taj će se način obilježiti novi elektronski početak školske godine."

Učenici su oduševljeni, kaže Kadić, dok su nastavnici pomalo preplašeni i nesigurni. „Strah ih je i nisu sigurni hoće li moći sve savladati u tako kratkom vremenu. No sve će im detaljno pokazati i objasniti i neće biti problema", rekao je profesor Kadić.„E-imenik je novi način vođenja razredne evidencije. Radi se o web aplikaciji koja se nalazi na CARnetovim serverima na internetu i nastavnici više neće dolaziti na nastavu s velikim papirnatim dnevnicima već će ih zamijeniti, manjim, lakšim, praktičnijim i tehnološki usavršenim tablet računalima", kazala je voditeljica programa Barbara Kolarek. "S njima će tijekom nastave pristupati web aplikaciji, upisivat će se ocjene i sve ono što su do sada upisivali u dnevnik. Sve ostaje isto, samo se mijenja alat."

Pogodnosti

Informatizacija je potrebna i sve je prisutnija u svim segmentima poslovanja, isto tako je i sa školstvom. Predstavnici Carneta smatraju da će na kraju prve faze u kojoj se nastavnici moraju naviknuti na nove uređaje i aplikacije ipak donijeti dosta pozitivnih pomaka. Od lakšeg unosa i kontrole ocjena, komentara za profesore, priprema svih potrebnih podataka za sjednice također će ići digitalnim putem, uvid u ocjene za roditelje biti će brži, pregledniji i pristupačniji jer će baza ocjena biti dostupna 24 sata.

Potrebno informatičko predznanje profesora

"Potrebno je najosnovnije poznavanje rada na računalu, što nastavnici već imaju", kaže Kolarek. Radi se o tabletima, jednostavnim uređajima za rukovanje i nastavnici će se zasigurno brzo priviknuti na novi način rada. U mnogo je stvari puno jednostavniji protokol u usporedbi s radom na osobnom računalu, laptopu.

Revolucija školstva

Ovo je samo jedan od logičnih kontinuiranih procesa koji je mora kad tad uslijediti, kaže Barbara. Škole su se prije 6 godina spajati na internet preko CARnet mreže, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa unijelo elektroničko vođenje matičnih knjiga (e-matica) 2006. godine. Ove smo godine uključili samo tri škole i ova prva pilot godina će nam pokazati kakva su iskustva. „Mi se nadamo da će biti pozitivna i da ćemo već sljedeće godine imati mogućnost uključiti više škola u projekt", rekla je Kolarek.

Financije

"Nismo imali poseban proračun za projekt, CARnet je sam izradio aplikaciju i financirao programerski rad. Platili smo samo nabavku tablet računala. Djelomično smo financirali nadogradnju mreže u školama, a jednim su dijelom i lokalne zajednice financirale svojim školama. Cijena nabave tableta za škole iznosi otprilike 85 tisuća kuna. Mrežni radovi na sve tri škole oko 200 tisuća kuna", kaže Barbara Kolarek. Naglašava kako se nova dograđena mreža neće služiti samo za projekt e-imenika, nego je mreža zapravo osnova za korištenje svih naprednih mrežnih usluga.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.