U društvu se sve jasnije naziru dvije ugrožene skupine obzirom na rad: nezaposleni - isključeni iz svijeta rada i prezaposleni - isključeni iz obiteljskoga i društvenog života

Na poticaj Hrvatske biskupske konferencije, a u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, predstavnici svih biskupija i nadbiskupija u Hrvatskoj okupili su se na Petom hrvatskom socijalnom tjednu u Zagrebu. Tristotinjak sudionika, od čega šezdesetak predavača raznih struka iz cijele zemlje na kraju je donijelo Deklaraciju o kulturi rada u Hrvatskoj, piše nacional.hr

U njoj su zaključili kako građani imaju veoma nisko povjerenje u institucije, što je posljedica neoliberalnog modela ne samo u Europi, nego i u cijelom svijetu. U situaciji "slabljenja države", smatraju kako bi se država trebala snažnije i konkretnije uključiti u rješavanje pitanja i problema vezanih uz rad.

"U društvu se sve jasnije naziru dvije ugrožene skupine obzirom na rad: nezaposleni - isključeni iz svijeta rada i prezaposleni - isključeni iz obiteljskoga i društvenog života", ističu u Deklaraciji. Zbog svega navedenoga, članovi Centra smatraju kako je potrebno ponovno vratiti radu njegov pravi smisao i vrijednost kroz razvijanje duhovnosti rada. Također, bitnim smatraju i razvoj poduzetništva koje bi trebalo razvijati na načelima pravednog profita, pravedne plaće i pravenog poreza.

"Zakoni se ne smiju donositi polazeći od idealnih sustava, već od postojeće prakse, imajući u vidu druga iskustva i ideale, ali prvenstveno uređujući hrvatski sustav, hrvatsko gospodarstvo, poštujući iskustva i dobru tradiciju u Hrvatskoj, na koju se tu možemo osloniti", stoji u Deklaraciji u kojoj se među ostalim navodi i kako bi trebalo oživjeti tradiciju zadrugarstva.

Kako bi se riješio problem nezaposlenosti, predlažu poticaje za zapošljavanje, ali i cjeloživotno obrazovanje radnika. Posebnu pozornost, smatraju, trebalo bi usmjeriti na one grupe koje su teško zaposlive, a poslodavce koji zapošljavaju takve grupe trebalo bi dodatno promovirati u medijima. "Hrvatska će postati imigrantska zemlja. Potrebno je provesti niz analiza i studija ove problematike te imati jasnu državnu imigrantsku politiku", napominju u Deklaraciji.

Naravno, posebnu pozornost obratili su na obitelj koja bi trebala postati temeljno mjesto odgoja za rad. "Svjesni smo da će nastupiti brojni novi oblici rada u budućnosti, pa je nužno njima prilagoditi zakonska rješenja te naš sustav pripremati da bude u stanju obrazovati djecu i mlade za realne poslove koji nadolaze. Nedovoljno je mehanički proizvoditi struke, ne vodeći računa o tome mogu li se ljudi zaposliti. Tako proizvodimo nezaposlene i nezaposlive", ističu u Deklaraciji.

"Sloboda od nedjeljne tlake nužni je uvjet mogućnosti odgoja u obitelji, pa i odgoja za rad, zbog čega zahtijevamo da se hrvatskim obiteljima omogući nedjeljom biti zajedno i slaviti Dan Gospodnji. To je pitanje kulture, ali i zdravlja. U organizaciji slobodnog vremena i boravka djece potrebno je uložiti zajednički napor u kojemu mogu sudjelovati djeca i mladi", posebno naglašavaju potpisnici Deklaracije.

Također, založili su se i za učinkovitu zaštitu prava radnika koja će radnicima osigurati zaposlenost, dostojne uvjete rada, u koje se broji i zaštita na radu, te redovitu isplatu dostojne plaće.

"Jer je teološki neisplata plaća grijeh, a društveno je ništa drugo nego krađa. Država treba na tržištu rada osigurati brz i učinkovit nadzor i učinkovitu sudsku zaštitu. Rad na određeno vrijeme i drugi nesigurni oblici rada moraju se staviti pod nadzor i svesti na najmanju mjeru. Ne smije se poticati i dopuštati fleksibilnost tržišta rada koja će počivati na nesigurnosti i gubljenju radničkih prava. Zakonom urediti radno vrijeme, a u trgovini onemogućiti poslodavce da ga svojevoljno uređuju", napominju.

Ističu i kako bi država i državne institucije trebale početi djelovati društveno kako bi zadobile povjerenje građana i omogućile razvoj društva koji je sada zaustavljen. "Trebamo konačno demontirati sustav upravljanja koji je tijekom totalitarnog režima bio projektiran da građane nadzire, a ne da im služi. Taj je sustav neprimjeren demokratskom uređenju. S ovako niskim i opadajućim društvenim kapitalom, tj. nepovjerenjem u institucije i protudruštvenim djelovanjem, teško je očekivati bilo kakav razvoj, pa i gospodarski", naglašavaju u Deklaraciji.

nacional.hr/eZd