Skupina znanstvenika iz poznate američke biotehnološke tvrtke Genentech, u kojoj radi i Hrvat Domagoj Vučić, otkrila je spoj SMAC kojim bi se kroz koju godinu mogle liječiti neke od najopasnijih vrsta tumora

Prema izviješću predstavljenom u uglednom časopisu Science, Vučićev je tim pronašao kemikaliju koja aktivira smrt tumorskih stanica i zaustavlja rast tumora.

Stanice raka imaju više vrsta mehanizama kojima se koriste za nekontrolirani rast, neovisnost o faktorima koje druge normalne stanice trebaju za preživljavanje, te za otpornost na vanjske (izvan-stanične) i unutarnje (unutar-stanične) faktore koji mogu dovesti do zaustavljanja njihova rasta i smrti. Zbog toga su tumori izuzetno otporni i vrlo agresivni.

'Proteini koji blokiraju apoptozu ili programiranu smrt stanica često su u tumorskim stanicama prisutni u većim količinama nego u normalnim', rekao je za tportal dr. Vučić i dodao: 'To tumorskim stanicama omogućuje uspješnije odolijevanje faktorima koji mogu ugroziti njihovo preživljavanje. Mi smo stoga napravili spojeve, koji se zovu IAP antagonisti ili SMAC mimetici, a vežu se na grupu IAP proteina (inhibitora apoptoze) čime potiču smrt stanica raka, pogotovo kada se koriste u kombinaciji s kemoterapeutskim agensima koji čine isto.'

Predstoje godine ispitivanja

Genentechov tim dokazao je da se metoda može uspješno primijeniti na određenim tipovima tumora dojke, gušterače i melanoma, istražuje se učinak na plućima i crijevima, no njezina prava efikasnost morat će se dokazati u opsežnim kliničkim ispitivanjima. Spojevi su pokazali učinkovitost i u eksperimentima na miševima kod kojih uspješno blokiraju rast tumora.

'Međutim, to ne znači ništa dok se ne dokaže sigurnost i efikasnost spojeva u kliničkim ispitivanjima s ljudskim tumorima. Trenutno završavamo prvu fazu ispitivanja u kojoj smo dokazali da su sigurni i da ne uzrokuju neželjene nuspojave. Sada predstoje druga i treća faza u kojima se ispituje efikasnost spojeva kod oboljelih od raka u kliničkim istraživanjima. Ona će se vjerojatno provoditi u kombinacijama s kemoterapeuticima i ciljanim anti-tumorskim agensima, a trajati će još oko 5 godina. Toliko je vremena potrebno da se tretira stotine pacijenata u strogo kontroliranim kliničkim ispitivanjima', rekao je hrvatski znanstvenik.

Domagoj Vučić rođen je i odrastao u Zagrebu, gdje je 1992. godine diplomirao molekularnu biologiju na PMF-u. Nakon što je godinu dana radio kao asistent na PMF-u, poslao je molbe na nekoliko američkih sveučilišta i izabrao Sveučilište Georgia, gdje je 1998. godine doktorirao na temi iz genetike. Te je iste godine došao na postdoktorat u laboratorij Vishve Dixita u Genentechu. Od 2001., tri godine nakon što je stigao u Genentech, vodi vlastiti laboratorij. Radi na istraživanjima vezanim uz tretman tumora otpornih na kemoterapiju i zračenje.

Dr. Vučić u Genentechu radi već 13 godina. Kaže da je to jedna od rijetkih firmi u kojoj se puno polaže na bazična istraživanja i ispitivanja mehanizama ljudskih bolesti.

'Mi vjerujemo da znanstvenici kada raspolažu s opsežnim znanjem o bolesti, mogu naći ciljani, efikasan i siguran tretman', ističe dr. Vučić koji smatra da je tajna Genentechova uspjeha u činjenici da se u njemu u predklinička i klinička istraživanja godišnje ulažu na stotine milijuna dolara. 'Vrlo malo kompanija, pa i država u svijetu može si tako nešto priuštiti', ističe dr. Vučić.

Znanost treba voljeti

Naš sugovornik kaže da održava kontakt s kolegama u domovini, skoro svake godine dolazi Hrvatsku, a uvijek mu je drago kada netko od hrvatskih znanstvenika uspije na svom profesionalnom planu.

Na naše pitanje kako da mladi hrvatski znanstvenici, koji u Hrvatskoj teško vide perspektivu za napredak u svojim područjima interesa, nađu nadahnuće za težak rad, Vučić je poručio da je znanost divno zanimanje ako je čovjek zaljubljen u svoj posao.

'No ako netko doživljava znanost kao bilo koji drugi posao, onda treba znati da ima puno unosnijih zanimanja, poput bankarstva. Onima koji su stvarno zagrijani bih poručio da se smišljeni trud na kraju isplati. U nekim sredinama poput moje može se udobno živjeti od znanstvene plaće dok je u Hrvatskoj to još uvijek cilj kojem se teži. No htio bih napomenuti da i ovdje, gdje su znanstvene plaće pristojne, kolege koji rade u financijskom ili upravnom dijelu firme uglavnom zarađuju puno bolje. Neki principi su ipak univerzalni...