Tri slavna datuma sinoć su proslavljena u crkvi Svete Marije. Časne sestre benediktinke svečanim recitalom započele su obilježavanje trostruke obljetnice - sjećanje na 1901. godinu, kada je bazilika posvećena, hram opatice Čike, gdje je prije 900 godina preminula Vekenega, a prije 20 godina opatica Benedikta, poslijeratna obnoviteljica samostana.

Benediktinski samostan je uz već postojeću crkvu 1066. godine osnovala zadarska plemkinja Čika, po majci sestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. i osigurala mu visoke kraljevske počasti. Benediktinke sv. Marije, najstarija samostanska redovnička zajednica u Hrvatskoj i nakon francuske, najstarija ženska benediktinska zajednica u svijetu.

Svečanom recitalu naziva "Tri godišnjice", koju su benediktinke izvele zajedno sa zborom glazbene škole Sv. Benedikta, nazočili su župan Stipe Zrilić, dogradonačelnik Darko Kasap, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, Milivoj Bolobanić, predstavnici župa i brojni vjernici.

Samostan koji odolijeva vremenu

"Ovo je izvanredna prilika za slavlje trostruke godišnjice. Samostan je tijekom svoje prošlosti bio kao feniks, rađao se iz pepela, i još uvijek traje, nakon dugih 10 desetljeća, slavni dom Svete Marije", kazala je opatica Anastazija Čizmin.

 

 

 

 

 

Samostanski arhiv čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju hrvatski kraljevi 11. stoljeća

Recitalom "Tri godišnjice" benediktinke su nas provele bogatom povijesti našeg grada i samog samostana, nerazdvojnih sudbina.

Čikina kći Vekenega je kao poglavarica i prva Čikina nasljednica na opatskoj stolici znala koristiti velike političke promjene u Hrvatskoj krajem 11. stoljeća, nagovorivši novoga kralja Kolomana da novčano podupre njezinu veliku građevinsku djelatnost na dovršenju trobrodne bazilike 1091. godine i podizanju novih samostanskih objekata. Uz kraljevsku pomoć uspjela je podići samostansku vijećnicu - vjerojatno najljepši presvođeni romanički prostor u Hrvatskoj - i veleban romanički zvonik koji nosi Kolomanovo ime i godinu 1105. Na zvoniku je na četiri kapitela uklesano Kolomanovo ime u spomen ulaska u Zadar 1102. godine.

"Samostan je prošao kroz mnoga rušenja i pustošenja, a mi smo ostale poduzetne i bogobojazne. Nakon stoljetnih muka, Čika obnavlja i otvara samostan, otvara sveta i časna vrata samostana kojemu slobodu 1066. godine podaruje kralj Petar Krešimir IV. Njegov su primjer slijedili i drugi vladari, naglašavajući tako važnost i povlaštenost našeg samostana", glasio je recital koludrica.

Čuvarice blaga

U Drugom svjetskom ratu samostan i crkva su srušeni u anglo-američkom bombardiranju Zadra. Crkva sa samostanom (na menzi oltara natpis s imenom Čike i Petra Krešimira IV.; kip Pieta iz 15. st.), te zvonik i kapitul obnovljeni su tijekom poslijeratne obnove Zadra.

"Samostan bijaše i osta ponos i dika svojega Grada, Grada koji je otvoreno i s pažnjom ispunio srce samostana, oslobođenog svih davanja. Vezle su se čipke, pisali kodeksi, pružala pomoć namjernicima, štitilo se blago minulih vremena", kazale su benediktinke, prekidajući pripovijest pjevanjem.

Benediktinke u Zadru posjeduju jednu od najvrijednijih crkvenih zbirki u Hrvatskoj. Zbirka je osnovana 1967. godine i sadržava oko 200 predmeta: kamene skulpture, slikarstvo, drvorezbarstvo, zlatarske radove, križeve, kaleže, ciborije, pokaznice, relikvijare (u obliku ruke, poprsja, pokaznice, pacifikali, kanonske tablice, okove ikona i drugo, vez, crkveno ruho i čipke).

Posebno vrijedni izlošci su: križić - relikvijar (enklopion) iz 7./8. stoljeća poznat (pogrešno) kao Čikin križić, relikvijari sv. Aroncija i sv. Jakova iz 9. stoljeća, srebrni relikvijari u obliku ruku optočene dragim kamenjem od kojih je najstariji onaj iz 12. stoljeća, relikvijari u obliku poprsja od kojih najstariji potječu iz 14. stoljeća, mnoštvo križeva, ikone kojih ima od 13. stoljeća, kamena krstionica, dio ambona katedrale i drugi kameni ulomci iz 12. i 13. stoljeća, gotičke skulpture i slike koje su slikali majstori kao što su Vittore Carpaccio ili Palma Mlađi.

Crkvom Svete Marije širio se uzvik "Ora et labora!" Benediktinke se ponose svojom prošlošću, sadašnjošću i budućnošću, vođene odanošću vjeri, gradu, narodu, kao odraz neprekinutog rada. Njihov identitet nerazdvojan je s identitetom Zadra, njihova je povijest bila kao i povijest grada - teška ali slavna.

Proslava obljetnice nastavlja se danas - misu zahvale u crkvi sv. Marije u Zadru s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić.