U razgovoru sa Zvonkom Rožićem, koji već 13 godina u Zadru prodaje drvca iz vlastitog uzgoja u rasadniku ''Lekenik'', doznajemo kako se cijene drvca nisu dizale

I u krizno vrijeme, kada je svaka kuna važna, malo je onih koji se odriču simbola velikog kršćanskog blagdana. Zadrani su i ove godine spremni odvojiti oko stotinu kuna za pravo božićno drvce. Ono ima dugu povijest te je u različitim kulturama postalo uobičajen zimski prizor. Miris zelenih iglica jele ili smreke ne može zamijeniti umjetno drvce, slažu se mnogi.

 

Tradicionalno, božićna se drvca ne unose u domove niti ukrašavaju prije Badnjaka (24. prosinca), a iznose se na blagdan Sveta tri kralja odnosno Bogojavljenje (6. siječnja) kada i završavaju božićni blagdani.

U razgovoru sa Zvonkom Rožićem, koji već 13 godina u Zadru prodaje drvca iz vlastitog uzgoja u rasadniku ''Lekenik'', doznajemo kako se cijene drvca nisu dizale. Tako za pedeset kuna možete dobiti metar obične smreke, a plava smreka nešto je skuplja i prodaje se po cijeni od sto kuna po metru.

Božićna drvca prodaju se i kod gotovo svakog trgovačkog centra. Osim drvca, kod trgovaca se može pronaći i mahovina za jaslice, a sve je veći broj onih koji vole imati pravo drvce u pitaru, koje mogu zadržati i nakon blagdana.

Stalci za borove kod Rožića stoje od 30 do 40 kuna, ima i mahovine, a i drvca u pitaru. Ona su manja, visine oko 1 metar i koštaju 250 kuna.

Svake se godine u Sjevernoj Americi proizvede od 33 do 36 milijuna, a u Europi od 50 do 60 milijuna božićnih drvaca.

U Hrvatskoj se na godinu proizvede oko 500 000 božićnih drvaca. 40% ukupne domaće proizvodnje odvija se u trima županijama sjeverozapadne Hrvatske - Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj.U Hrvatskoj je 2006. godine bilo više od 1000 registriranih proizvođača božićnih drvaca