Tako su se prilikom lanjskih upisa dodatni bodovi dobivali i na osnovi toga da je kandidat za određenu školu dolazio iz obitelji razvedenih roditelja

Nisu pošteno počeli ni zimski praznici, do kraja školske godine još je dugih šest mjeseci, pa ipak su osmaši već sada prilično zabrinuti hoće li se dogodine uspjeti upisati u željenu srednju školu, piše slobodnadalmacija.hr

Ništa čudno, s obzirom na to da su prethodnih godina čak i superodlikaši ostajali ispod crte čak i zbog nekih manje uspješnih đaka, koji su upisne bodove ‘bildali' na vrlo čudne, ali legitimne načine.

Naime, sukladno Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2011./2012., koju je na proljeće donio sada već bivši ministar prosvjete dr. Radovan Fuchs, bio je propisan minimalni bodovni prag za pojedine vrste škola, ali i niz drugih stavki pomoću kojih je đak mogao dosegnuti određene bodove.

Tako su se prilikom lanjskih upisa dodatni bodovi (dodavalo im se 10 posto na njihov broj bodova) dobivali i na osnovi toga da je kandidat za određenu školu dolazio iz obitelji razvedenih roditelja. To je toliko bizarna odredba da su, kako doznajemo, djeca na pola u šali molili roditelje da se "pro forma" razvedu, kako bi se upisali u željenu srednju školu iako, primjerice, iz matematike imaju dovoljan.

Naime, propis je takav da dopušta dizanje upisnih bodova svim učenicima koji dokažu da imaju teškoće uvjetovane odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezičnim čimbenicima te koji žive u uvjetima koji su mogli utjecati na uspjeh u osnovnoj školi. A takvi bi uvjeti, taksativno je navedeno, bili da živi uz roditelja s posttraumatskim stresom ili teškom bolesti, uz nezaposlena oba roditelja, samohranoga roditelja, odnosno obitelji u stanju socijalno zaštitne potrebe...

Hoće li se ti kriteriji prilikom idućih upisa promijeniti?

Novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Željko Jovanović, odgovara: - Kriteriji za upis u srednje škole doneseni lanjskim pravilnikom su u više točaka sporni i taj će pravilnik biti promijenjen. Dugoročno, treba preispitati i modele upisa u srednje škole samo na temelju ocjena.

Naime, danas imamo inflaciju petica osmaša koje u dobrom dijelu slučajeva nemaju baš osobitog temelja u stvarnom znanju. A naš cilj je učenje za znanje i život, a ne za ocjenu - istaknuo je ministar. S tim bi se, jamačno, složili i srednjoškolski ravnatelji, koji su do sada o svojim budućim učenicima prilikom upisa najčešće znali samo kakve su ocjene oni imali u sedmom i osmom razredu.

- Mislim da bi bilo dobro da srednje škole imaju više informacija o osnovcima koji se žele upisati. Ocjene ne bi trebale biti jedine mjerodavne. Bilo bi lakše kada bismo znali i nešto o djetetovim interesima i talentima - mišljenja je Mirjana Matijević, ravnateljica najbolje hrvatske srednje škole - 3. gimnazije iz Splita, koja upisuje samo one s 5,0.

Ministar Željko Jovanović se u izjavi za Slobodnu Dalmaciju osvrnuo i na odredbe važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koje se tiču školskih ravnatelja. Po njemu nije sporno što se ravnatelji biraju na mandat od pet godina, no tvrdi kako treba inzistirati i provesti zakonsku odredbu o licenciranju ravnatelja.

- Treba i razmisliti o promjenama zakona u dijelu koji se odnosi na ovlasti ravnatelja i školskog odbora, njihovo međusobne odnose kao i odnose osnivača (u smislu upravljanja školama) i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta - tvrdi Jovanović.

SD/eZd