Ako je 2011. bila godina svrgavanja vlada, 2012. bi mogla biti godina kada će se političke igre odvijati u glasačkim kutijama. Trećina svjetskih nacija održava izbore, bilo lokalne, bilo parlamentarne, bilo predsjedničke. Osim arapskih zemalja, četiri od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a - SAD, Rusija, Kina i Francuska - mogle bi doživjeti promjenu vodstva, što bi imalo itekako velike implikacije na međunarodnu političku scenu. Foreign Policy donosi pregled političkih utrka u 2012.

U SAD-u se ove godine održavaju i predsjednički i izbori za Zastupnički dom. Baracku Obami, koji trenutno ima potporu 40 posto građana, neće biti lako u utrci za Bijelu kuću. U arapskom svijetu sve su oči uprte u Egipat, na kojeg se gleda kao na stjegonošu arapskog proljeća koji će iz diktature uploviti u demokraciju. No stvari nisu nimalo jednostavne. Zasad je Muslimansko bratstvo u prednosti, a nakon parlamentarnih izbora koji se održavaju u više krugova od prosinca 2011. do ožujka 2012. uslijedit će i predsjednički, najvjerojatnije u srpnju.

Strasti se u Rusiji još nisu smirile nakon parlamentarnih izbora prošlog mjeseca, a već slijede predsjednički izbori. Vladimir Putin još uvijek očekuje pobjedu na predsjedničkim izborima u ožujku, kada će se boriti za treći šestogodišnji mandat.

Ove jeseni, u listopadu, održava se 18. kongres Komunističke partije u Kini, na kojem će se imenovati novi vođa u sljedećih 10 godina. Spekulira se da će Xi Jinping gotovo sigurno zamijeniti tajnika stranke i predsjednika Hu Jintaoa, a mnogi vjeruju da je Li Keqiang nasljednik premijera Wen Jiabaoa.

Godina 2012. važna je i za Meksiko u kojem se održavaju i predsjednički i parlamentarni izbori. Rastuće nezadovoljstvo zbog rata predsjednika Felipea Calderona s narkokartelima, u kojem je od 2006. godine oko 45.000 ljudi izgubilo živote, moglo bi utrti put Institucionalnoj revolucionarnoj stranci (PRI), koja je bila na vlasti veći dio 20. stoljeća, i njezinom karizmatičnom kandidatu za predsjednika, Enriqueu Peñi Nietou.

 

Baš kao i u Meksiku, i Francuzi će dva puta izlaziti na izbore; odnosno četiri, jer se i predsjednički i parlamentarni izbori održavaju u dva kruga. Prvi krug predsjedničkih izbora zakazan je za 22. travnja, a drugi krug za 6. svibnja. Prvi krug parlamentarnih izbora bit će 10. lipnja, a drugi 17. lipnja. Nepopularni francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji je posljednju godinu zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel proveo u rješavanju europske dužničke krize i predvođenju međunarodne vojne intervencije u Libiji, suočit će se s Françoisom Hollandeom, socijalističkim kandidatom koji se smatra favoritom.

I u Zimbabveu se održavaju i parlamentarni i predsjednički izbori, ali datumi još nisu poznati. U zemlji s najvećom inflacijom na svijetu, u kojoj rola toaletnog papira košta 145.750 dolara, i čiji vođa vjeruje da ga samo Bog može ukloniti s vlasti, nažalost, realno je za očekivati da situacija neće biti nimalo bolja.

U Venezueli će se 7. listopada održati predsjednički izbori. Ankete su početkom prosinca pokazale da Hugo Chávez, koji je na vlasti 13 godina, pobjeđuje Henriquea Caprilesa Radonskog, trenutnog favorita oporbe.

Parlamentarni izbori čekaju i Libijce u lipnju. Bit će napeto promatrati u kojem će smjeru ići Libija nakon što se oslobodila iz kandži Gadafijeve diktature.

2. ožujka će se u Iranu održati parlamentarni izbori. Očekuje se da će na tim izborima na površinu isplivati političke podjele u zemlji, kao i napetosti sa Zapadom zbog iranskog nuklearnog programa.

Južnokorejski parlamentarni i predsjednički izbori će se prvi put od 1992. odviti iste godine. Socijalna nejednakost i politička tranzicija u Sjevernoj Koreji nakon smrti Kim Jong-ila vjerojatno će dominirati u kampanji.

15. siječnja će se u Moldaviji održati predsjednički izbori. Moldavija je inače bez predsjednika pune dvije godine.

I Tajvan će imati dvostruke izbore. Predsjednik Ma Ying-jeou, koji je otvorio diplomatske kanale s Kinom i potpisao bilateralni trgovinski sporazum s Pekingom, vjerojatno će nastaviti približavanje u tom smjeru ako pobijedi na izborima. Ali ako pobijedi kandidat Demokratske napredne stranke Tsai Ing-wen, situacija bi se mogla preokrenuti, što bi ozbiljno zaprijetilo stabilnosti u regiji.

14. veljače će se u Jemenu održati predsjednički izbori. Novi vođa morat će odmah krenuti u borbu protiv korupcije, siromaštva, separatističkih pokreta i islamskog ekstremizma koje je bivši predsjednik Saleh ostavio iza sebe.

I Senegal očekuju parlamentarni i predsjednički izbori, baš kao i Keniju, u kojoj se 'dvoglavo vodstvo' nije pokazalo kao dobro rješenje.

25. siječnja će se u Kazahstanu održati parlamentarni izbori. S obzirom na to da je predsjednik Nursultan Nazarbajev u travnju osvojio novi petogodišnji mandat sa 95,5 posto glasova i da je njegova stranka Nur Otan osvojila sva mjesta u parlamentu 2007, očekivalo bi se da izbori u Kazahstanu neće biti toliko zanimljivi. No smrtonosni sukobi u prosincu između policije i prosvjednika koji podržavaju radnike u provinciji u kojoj se proizvodi nafta čine ih itekako interesantnim.

28. listopada će se u Ukrajini održati parlamentarni izbori. Ukrajinska politička scena je duboko uzdrmana još od 2004, kada je oporbeni čelnik Viktor Juščenko otrovan dioksinom. Prošli tjedan Julija Timošenko premještena je u zatvor 300 milja od glavnog grada. Tek ćemo vidjeti hoće li biti u mogućnosti voditi kampanju.

U ožujku će i Madagaskar na dvostruke izbore, a 23. srpnja predsjednički izbori čekaju i jednu od najsiromašnijih europskih zemalja, Albaniju.