Hrvatska javnost nije doznala koja su naša pregovaračka stajališta dok pregovori nisu zatvoreni

Iskustva država koje su organizirale referendum o ulasku u Europsku uniju, a koji krajem mjeseca čeka i Hrvatsku, mogu se svesti u jednu činjenicu: što je izlaznost na referendum bila veća, to je postotak glasača koji su podržali ulazak u Uniju bio niži. Referendum o ulasku u EU proveden je u devet od deset država koje su u Uniju ušle 2004. godine. Referendum nije organiziran samo na Cipru, piše slobodnadalmacija.hr

Na referendumu se građani nisu izjasnili ni u Rumunjskoj i Bugarskoj, koje su u EU ušle 2007. godine, ali je tamo, prema istraživanjima, podrška javnosti ulasku u Uniju bila vrlo visoka. U Slovačkoj, Poljskoj i Litvi uvjet da referendum uspije bio je da iziđe više od 50 posto glasača. Zbog toga je u tim državama, te u Češkoj, glasovanje na referendumu trajalo dva dana, kako bi izlaznost bila veća.

Po potpori ulasku u EU, Estonija i Latvija su ostvarile najlošije rezultate u srednjoj i istočnoj Europi, ali je i kod njih više od dvije trećine glasača bilo za ulazak u EU. U Sloveniji su se vlast i oporba dogovorile da se pristupni proces ne smije događati iza zatvorenih vrata. U Sloveniji se na početku pregovaračkog procesa o pregovaračkim stajalištima raspravljalo u parlamentu, gdje su i potvrđena. Slovenska je javnost odmah na početku bila upoznata s pregovaračkim stajalištima svoje države.

Hrvatska javnost nije doznala koja su naša pregovaračka stajališta dok pregovori nisu zatvoreni. Kod nas je kontrolu vršio Nacionalni odbor za praćenje pregovora. U Sloveniji je vlada informirala građane o pregovaračkom procesu te o Europskoj uniji općenito, poglavito o institucijama EU-a i procesu donošenja odluka. Nisu se izbjegavale ni sporne teme, uključujući i pitanje koliko će sredstava Slovenija dobiti iz proračuna Unije. Objašnjavalo se posljedice članstva u EU-u.

U razdoblju od početka veljače do referenduma, koji je održan 23. ožujka 2003. godine, organizirane su po dvije javne rasprave tjedno, te sučeljavanja u medijima u kojima su se navodile dobre i loše strane ulaska u EU. Za razliku od hrvatskih građana, kojih je, prema osobnoj procjeni, tek 12 posto bilo dobro ili vrlo dobro informirano o načinu rada Europske unije i učincima članstva u EU-u oko pola godine prije referenduma, 58 posto građana Slovenije se oko pola godine prije njihova referenduma, prema podacima Eurobarometra, izjasnilo da je dobro ili vrlo dobro informirano o pristupnom procesu svoje zemlje u EU.

Slovenski građani ispitivani su tijekom rujna i listopada 2002., a referendum se u Sloveniji održao 23. ožujka 2003. godine. Naši su građani ispitivani u srpnju, a referendum je zakazan za 22. siječnja. Viši postotak informiranosti od hrvatskih građana, u istoj fazi pristupnog procesa, imali su ne samo građani Slovenije, nego i građani svih dvanaest novih članica Europske unije. Najbliži su nam građani Estonije, kojih je 20 posto smatralo da su dobro ili vrlo dobro informirani.

Zagovornici ulaska Slovenije u EU, slovenska vlast i gotovo cijela oporba, postigli su visok stupanj suglasnosti oko postizanja svog cilja, te su bili dobro organizirani, za razliku od protivnika ulaska u EU. Velikoj potpori ulasku, pridonijeli su i posjeti dužnosnika Europske unije, te TV nastupi uglednih političara, poput bivšeg predsjednika Milana Kučana. Puno je učinio popularni tadašnji ministar za europska pitanja Janez Potočnik, koji je sada na dužnosti europskog povjerenika za zaštitu okoliša.

Najpopularniji među protivnicima ulaska Slovenije u EU, tadašnji rektor ljubljanskog sveučilišta i ministar u prvoj vladi Slovenije nakon uvođenja višestranačkog sustava Jože Mencinger, koncentrirao se na kampanju protiv ulaska u NATO. U Sloveniji je referendum organiziran zajedno s referendumom za ulazak u NATO, s tim da su postavljena dva odvojena pitanja. Slovenski glasači očito nisu prepoznali alternativu EU u viziji "istočne Švicarske". Ipak, rezultat referenduma bio je nešto bolji od stvarne potpore Europskoj uniji u tom trenutku u Sloveniji, zbog toga što protivnici ulaska u EU dobrim dijelom nisu izišli na referendum znajući da su u manjini.

SD/eZd