Tužiteljstvo navodi da se skupina koja je podnijela podnesak bavi činjeničnim, a ne pravnim pitanjima

Žestoka reakcija haškog tužiteljstva kojom pokušavaju osporiti zahtjev skupine pravnih i vojnih stručnjaka za statusom prijatelja suda u žalbenom postupku na suđenju Anti Gotovini i Mladenu Markaču mogla bi značiti da bi od ove intervencije generali doista mogli profitirati.

 

'Tužiteljstvo će uvijek pokušati diskreditirati podneske koji im ne idu u prilog na način da tvrde da u ovom slučaju skupina koja je podnijela podnesak ne razumije prvostupanjsku presudu ili da riječ o izigravanju pravila haškog suda', objašnjava odvjetnica Vesna Alaburić. Prema njenom mišljenju da tužiteljstvo smatra da podnesak ovo skupine doista nema nikakvu važnost ne bi se ovako žestoko protivili protiv njega, ili ne bi uopće.

Tužiteljstvo navodi da se skupina koja je podnijela podnesak bavi činjeničnim, a ne pravnim pitanjima. 'Ako netko zaista želi biti prijatelj suda onda se zaista smije baviti samo činjeničnim već samo pravnim pitanjima', kaže Alaburić. O čemu je riječ objasnila je i na konkretnom primjeru Florence Hartmann koju je sud optužio za nepoštivanje suda jer je u svojoj knjizi 'Mir i kazna' u jednom članku otkrila povjerljive dokumente o umiješanosti srbijanske vlade u rat u BiH, odnosno o suđenju Slobodanu Miloševiću.

'Nju su kao prijatelji suda zastupali predstavnici ugledne londonske nevladine udruge Aritcle 19 koji su sudu objašnjavali što bi osuđujuća presuda značila za slobodu govora na svijetu i koje bi implikacije mogla povući za druge slučajeve u budućnosti. Dakle bavili su se pravnim stvarima, a ne činjenicama što je Milošević govorio', objasnila je Alaburić.

Odvjetnica Jadranka Sloković smatra da nije točno da se ne mogu baviti činjenicama u žalbenom postupku. Tužiteljstvo to tvrdi jer se smatra da su činjenična pitanja utvrđena u prvostupanjskom postupku.

'Pitanje prekomjernog granatiranja kojim se bavi skupina stručnjaka koja je podnijela podnesak nije samo činjenično nego i pravno pitanje', smatra Sloković.

Sporno je restriktivno shvaćanje mogućnosti odstupanja od cilja prilikom topničkih napada. 'Haški sud je prilično suzio tu mogućnost tako da je svaki promašaj de facto ratni zločin', kaže Sloković. Takva presuda, objašnjava, ima utjecaj na međunarodno kazneno pravo. 'Riječ je o pravnoj stvari koja ima činjenične konzekvence', zaključuje odvjetnica Sloković

Slično rezonira i odvjetnica Alaburić koja kaže da se mogu baviti dijelom činjenicama, a dijelom pravnim pitanjima, ali ona smatra da će sud uzeti u obzir samo dio koji se bavi pravnim pitanjima. Žestoka reakcija haškog tužiteljstva nije posve neopravdana

Odvjetnica Sloković kaže da haško tužiteljstvo s pravom prosvjeduje kada govore da je riječ o nepoštivanju suda jer se ova skupina stručnjaka sama javila bez da ih je sud pozvao da govore o slučaju kao prijatelji suda. 'Ne možete se sami nametnuti za prijatelje suda i govoriti o slučaju', navodi ona. Ipak sada kada su se javili, objašnjava, njihovi bi argumenti mogli biti uzeti u obzir ako sud procjeni da će mu biti od koristi jer je ipak riječ o uglednim stručnjacima, a to tužiteljstvo, naravno, ne želi.