Konačna odluka još nije donijeta, no ako se ukinu ti neradni dani, napravile bi se značajne uštede

Borba s ekonomskom krizom mogla bi Hrvatima odnijeti tri sadašnja neradna dana, čime bi se smanjili troškovi poslodavaca i povećali prihodi države. Naime, u Vladi se, na inicijativu ministara koji više vode brigu o stanju hrvatskog gospodarstva nego o socijali, vrlo ozbiljno razmišlja o ukidanju dva državna praznika i jednog blagdana, piše novilist.hr

U povijest bi tako vrlo skoro trebali otići Dan antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja i Dan državnosti, tri dana kasnije. Radni dan ubuduće će vjerojatno biti i blagdan Tijelovo koji pada u različite datume, ali uvijek četvrtkom, a ove je godine 7. lipnja. Pritom bi Dan antifašističke borbe i Dan državnosti dobili status spomendana. O ovim promjenama u kalendaru bilo je jučer riječi i na sjednici Vladinog užeg kabineta.

Aktualni praznični kalendar usvojen je u Saboru u listopadu 2001. godine i to na inicijativu nedavno preminulog zastupnika HSLS-a Ive Škrabala. Doduše, on svojim prazničnim rošadama, kojima je, recimo, Dan državnosti s 30. svibnja prebačen na 25. lipanj, nije predvidio Tijelovo. Taj je blagdan uveden na prijedlog tadašnje zastupnice HSS-a Ljubice Lalić. Konačna odluka još nije donijeta, no ako ukinemo te neradne dane napravili bismo značajne uštede, objasnio je visoki izvor u Vladi.

Ove godine Dan antifašističke borbe je u petak, a Dan državnosti odmah idućeg ponedjeljka. Dakle, od ta dva praznika može se razmjerno lako napraviti četiri slobodna dana u komadu. A kako je Tijelovo u četvrtak, spajanje s vikendom vrlo je izgledna opcija. U lipnju bismo, u slučaju da sve ostane po starom, samo s ta dva spajanja, mogli imati ukupno čak osam neradnih dana. Prema procjenama poslodavaca svaki neradni dan znači gubitak gospodarstvu oko milijardu i 100 milijuna kuna. Trenutačno Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su ujedno i neradni dani. Rekorder među članicama Europske unije je Slovenija s 15 dok, primjerice, Grci, Talijani i Francuzi godišnje imaju 12 prazničnih dana. S druge strane, najveći radnici su Britanci koje, ne računajući godišnje odmore, zapadne tek osam neradnih dana.

U Vladi postoje i ideje da se novogodišnji praznici produlje i na 2. siječanj, što su početkom godine zatražili i turistički radnici, ali zbog »opasnosti« da mnogi Hrvati iskoriste to kako bi neradne dane spojili s Tri kralja 6. siječnja, spomenuta zamisao zasad nije blizu realizacije. Iako i susjedi Srbi i Slovenci ne rade 2. siječnja.

U Vladi su svjesni da bi najava ukidanja sva ova tri praznika mogla u javnosti izazvati burne rasprave, ne samo sindikalno nego i ideološki motivirane. Razloga za negodovanje imat će i politička ljevica i desnica. Možda bi ipak najviše polemika potaknulo pretvaranje Dana državnosti u spomendan. Taj je datum izabran za praznik jer je 25. lipnja 1991. godine, temeljem rezultata prethodnog referenduma, Sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Ostalo je zapamćeno da su u trenutku glasovanja SDP-ovi zastupnici izašli iz dvorane jer je njihov prijedlog bio da se istovremeno donese deklaracija o mogućem udruživanju Hrvatske s državama bivše Jugoslavije.

No, izvor iz vrha Vlade smatra da postoji dovoljno argumenata da hrvatska državnost ne počiva na 25. lipnju 1991. To je, ističe naš sugovornik, jasno vidljivo iz samog Ustava u čijoj se preambuli govori o »tisućljetnoj nacionalnoj samobitnosti i državnoj opstojnosti hrvatskoga naroda, potvrđenoj slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost«.

Pritom se, između ostalog, nabrajaju hrvatske kneževine u VII. stoljeću, Kraljevstvo Hrvata uspostavljeno u X. stoljeću, samostalna i suverena odluka Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburške dinastije, odluka Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom, odluka Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), ZAVNOH i Ustav SFRJ iz 1971. godine.

»Ključan je datum bio 8. listopad 1991. kad je Sabor, nakon tromjesečnog moratorija na odluku o samostalnosti, proglasio neovisnost Hrvatske. Dan neovisnosti stoga svakako treba ostati, a Dan državnosti može biti na razini spomendana«, zaključuju u Vladi.

novilist.hr/eZd