Procjena britanske banke Barclays o očekivanom padu rejtinga Hrvatske naišla je na podijeljene reakcije domaćih stručnjaka. Dok je kod nekih izazvala zabrinutost, drugi smatraju da takav potez ne bi imao smisla. Osim rejtinga, brine ih dinamika najavljenih strukturnih reformi.

Unatoč crnim prognozama Barclaysa, makroekonomist Ante Babić za Media servis ocjenjuje da kreditni rejting ne bi smio pasti. Iz tri razloga - proračun je po prvi put smanjio potrošnju, veći PDV pomoći će njegovo ostvarenje, a zelenim svjetlom za EU dobili smo dugoročnu perspektivu rasta i razvoja. Hrvatska je od svog prvog rejtinga 1996. BBB minus zemlja, podsjeća Babić.

'Sada nema smisla da nam maknu taj BBB minus rejting, kad je već 15 godina tu u dobru i u zlu. Bili smo puno bolji, pa nikad nismo dobivali upgrade, pa onda nema smisla da dobivamo downgrade', zaključio je Babić.

Da je Hrvatska zemlja povećanog investicijskog rizika, i nije nikakva novost. No, posljednje bi upozorenje, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny, u Vladi trebali shvatiti kao još jedan signal međunarodnih institucija o nužnim reformama koje trebamo provesti u ovoj godini. U suprotnom, loše nam se piše.

"Neće biti moguće zadržati postojeći kreditni rejting, odnosno bit će ugrožene perspektive održivosti sadašnje financijske situacije, osobito u javnome sektoru", upozorio je Novotny.

Da Banski dvori čine sve kako do najgoreg ne bi došlo, ovih dana uvjerava prvi potpredsjednik Vlade. Pada našeg rejtinga zasad nema, umiruje Čačić navodeći da Vlada ide u dobrom smjeru.

No, je li Vlada pri tom i uvjerljiva? Novotny smatra da se moglo puno više, a u dosadašnjim potezima ne vidi obrise nužnih strukturnih promjena, posebice javnog sektora.

"A da ne govorimo da bi trebalo ubrzati ekonomski oporavak i pokrenuti nove cikluse ekonomskog rasta. Dakle, bez direktnih stranih ulaganja to neće biti moguće, a da bi se ih privuklo, mora se učiniti puno više od formiranja raznih agencija. Presudno je ukupno okruženje", zaključuje Novotny.

A ono je i dalje puno prepreka domaćim i stranim ulaganjima, i to treba mijenjati, poručuje Babić dodajući da kada se to popravi, biznis će ionako sam doći.

"Potvrđuje to i primjer Slovenije, koja je unatoč svjetskoj krizi u zadnje dvije godine privukla dvostruko više izravnih stranih ulaganja od Hrvatske", zaključio je na kraju.