Radovi, koji su već u punom jeku, uključuju obnovu/restauraciju ledane, izgradnju ugostiteljskog objekta i revitalizaciju perivoja

Mnogi to možda ne znaju, ali Zadar se od svih drugih hrvatskih jadranskih gradova razlikuje upravo po svojim predivnim perivojima. Tradicija podizanja vrtova i perivoja u Zadru postojala je već u doba Rimskog carstva kada je (skoro) svaka kuća, samostan, palača imala svoj privatni atrijski vrt. Arheološka istraživanja dokazuju da je u to doba u Zadru bilo mnogo bunara pa je unatoč sušnoj klimi, uvijek bilo dovoljno vode za zalijevanje bilja.

Svoj prvi javni perivoj Zadar je dobio dok je još bio grad-tvrđava (1829.). Perivoj je punih 40 godina predstavljao balkon/muzeja grada jer se iz njega pružao prekrasan pogled na more i okoliš, a uz blagi miris mediteranske flore moglo se uživati u raznim događanjima koja su se svakodnevno organizirala u perivoju. Uvečer su se njegova vrata zatvarala. Perivoj je podigao po vlastitim zamislima tadašnji vojni upravitelj grada, barun Franz Ludwig von Welden. On je bio pasionirani botaničar, oduševljen dalmatinskom florom, pa je tako i osmislio perivoj. Dao mu je ime Gradski perivoj i predao ga je na uživanje i njegu građanima. (Više pročitaje na stranici Nasada Zadar)

Perivoj je podignut u doba romantizma, pa su ga i krasila sva obilježja tog stila: maurska kavana, kineska pagoda, grčki hram, eksedra, ledana, obelisk, umjetne špilje, romantični paviljoni i sl. Tada, kada je vladao nedostatak leda i tekuće vode, led se donosio s Velebita, čuvao u podzemnoj ledani i služio za hlađenje pića i hrane.

Gradski perivoj tada je bio mnogo više od običnog okupljališta. Imao je kavanu u kojoj su se služila rashlađena pića, vikendima je u perivoju svirala glazba, izvodili su se igrokazi i razne sportske egzibicije. Kako tada još nije bilo muzeja, Gradski perivoj je ujedno predstavljao i svojevrsni muzej na otvorenom jer su po njemu bile razmještene biste i kipovi, a stolovi i klupe u perivoju bili su složeni od kapitela, stupova i drugih ulomaka. Najveće devastacije Gradski je pretrpio u Drugom svjetskom ratu. Stradali su mnogi arhitektonski elementi, flora i fauna perivoja. Međutim, sačuvana se arhitektura konstantno obnavlja, popunjava se i biljni fundus, tako da je taj perivoj i danas najljepši zadarski perivoj.

Perivoj kraljice Jelene danas

Možete li nakon ovakvog uvoda uvidjeti koliko se toga do danas promijenilo? Od samog fizičkog izgleda grada i njegovih perivoja pa sve do navika građana grada Zadra. Danas rijetko tko posjećuje i uopće zna za ovaj, i druge, predivne zelene oaze, svaki se vikend tamo događaju razne devastacije vrijednih objekata i biljaka koje tvrtka Nasadi popravlja, nanovo sadi i čisti...

Kada će se napokon situacija promijeniti? Kada će perivoj ponovno postati zaštićena i cijenjena javna površina, sigurna za sve uzraste, omiljeno okupljalište građana, centar kulturno-zabavnih događanja? Prema informacijama koje smo dobili od direktora tvrtke Nasadi d.o.o., Hrvoja Grdovića - uskoro!

Još 2011. godine raspisan je natječaj za radove u perivoju Kraljice Jelene. Radovi, koji su već u punom jeku, uključuju obnovu/restauraciju ledane, izgradnju ugostiteljskog objekta (jer na istom je prostoru nekada također bila kavana), revitalizaciju perivoja (sadnja novih biljaka i stabala, postavljanje baroknih klupa, obnova arhitektonskih elemenata itd.).

''Mislim da će taj dio grada (perivoj), kada kafić zaživi, morati zbog sigurnosti svog inventara nakon završetka svog radnog vremena, postaviti zaštitara. Samim time će se nama, tvrtki Nasadi, omogućiti i isplatiti saditi i uređivati ono što do sada nismo mogli, a sigurno će se smanjiti i devastacije kojima smo svakodnevno svjedoci - razbijanje, kidanje, rušenje", kazao je Grdović.Nama je plan perivoju vratiti njegov originalni izvorni izgled, vratiti ga u dane njegove „mladosti" kada je bio jedna od najposjećenijih i najposebnijih zelenih oaza grada Zadra, kazao je direktor tvrtke Nasadi d.o.o. Zadar, Hrvoje Grdović.

''Mi smo već odavno htjeli postaviti barokne klupe, međutim, konstantno je postojala bojazan od devastacije. Ja, osobno, ne znam i ne razumijem zašto određene osobe ulaze u perivoj kako bi razbijale? Druženje mladih nije problem, dapače, neka se mladi druže. Međutim, zašto sve to prerasta u toliku agresiju i materijalne štete? Mi, nažalost, na ta pitanja nemamo odgovor niti to možemo zaustaviti, ali zato željno iščekujemo otvaranje novog ugostiteljskog objekta jer će se tada zasigurno mnogo toga promijeniti." Završetak ugostiteljskog objekta s velike dvije terase, predivnim lounge barom u kamenu, vinskim podrumom, planiran je početkom svibnja 2012. kada će se održati i otvorenje, kaže Grdović.

Nasadima je želja ponovno oživjeti i botanički vrt koji je nekada postojao (najstariji botanički vrt u Hrvatskoj). Međutim, on sa sobom nosi određene natpise, biljke koje treba posebno njegovati, objekte, a trenutno to za sada raditi nema smisla. Vjerojatno bi sve to završilo isto kao i sve do sada - uništeno, počupano i razbijeno, kazao je. Isto tako, na ulazu u perivoj Nasadi su još davno postavili kandelabere, imitaciju onih koji su krasili perivoj u doba romantizma, no i njih su porazbijali. Razbili su i ploče s natpisima, ograde, fontanu, obrube, pitare s biljkama, stabla, automobilska stakla,...

''Mi to sve uredno prijavljujemo, ali to je sve što možemo. Do sada smo imali mnogo rijetkih biljaka u perivojima, poput poznatog, nažalost uginulog, australskog Stribora, ali zbog raznoraznih okolnosti, među kojima su i sve spomenute radnje, ta je flora jednostavno uginula", rekao je Grdović. Kako tome stati na kraj?, pita se. ''Mislim da bi se u taj slučaj (slučajeve) trebalo uključiti više instanci kao i sama lokalna zajednica jer mi sami tu ne možemo ništa.

Mi pokušavamo osvijestiti zajednicu o značenju i bogatstvu perivoja i parkova. Tako smo 2008. pokrenuli projekt ''Zeleni otok", u kojem smo definirali određene svari: od edukacije djece koju dan danas provodimo u vrtićima i školama, sve do obnove parkova i njegovih objekata. Iz tog je projekta proizašla i ideja da objavimo monografiju. Kroz cijelu tu priču pokušavamo uputiti poruku društvu da postanu svjesni vrijednosti koje imamo, koje su ovom gradu dane u naslijeđe, a ne čuva ih se. Smatram da perivoji to zaslužuju, a na kraju krajeva, i građani to zaslužuju.

Ova cijela priča je jedan dobar početak za sve nas i prilika da se situacija promijeni nabolje i da perivoji ponovno postanu oaze druženja, zabave i manifestacija. Također, bit će i važan turistički objekt. Već sada su mjesto obilaska mnogih turista koji su u posjeti gradu Zadru, što će tek biti kada ih se preuredi i osvježi!" Direktor Nasada kaže kako još od 2008. godine uredno piše ministarstvima da im se uputi određena sredstva za pokrenuti sve ove projekte, međutim za takve stvari, do danas, nije bilo novaca...

Uz spomenute projekte, tvrtka Nasadi je prošle godine postala nositelj projekta pretpristupnih fondova i vangranične suradnje ''Ekološka rasvjeta u perivoju kraljice Jelene i Vladimira Nadzora", tako da će i to uskoro krenuti u realizaciju. U 12 mjesecu 2011. godine, Nasadi su zasadili nova stabla u perivoju Vladimira Nadzora, posjekli stara, očistili, čime je prostor poprimio neprepoznatljiv izgled.

Također, perivoj uopće nije imao svjetla, a danas je to uredno i korektno. ''Svakako bi trebalo poraditi na edukaciji mladih jer prečesto se događa da danas mladi, pa i oni stariji, ne znaju povijest perivoja i parkova, a kako onda pričati o njihovoj budućnosti?", kazao je direktor Grdović za kraj.