Na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno je pripremno ročište u slučaju Fimi medije i očekuje se da će sud danas poslijepodne odlučiti o datumu početka suđenja te dokazima koji će se provesti na glavnoj raspravi.

Iz krugova bliskih Sanaderovoj obrani Vjesnik je doznao da su odvjetnici bivšega premijera i šefa HDZ-a zagrebačkom Županijskom sudu predložili gotovo 100 svjedoka, a među njima su doslovce cijelo Predsjedništvo HDZ-a predvođeno Jadrankom Kosor, a tu su, dakle, i bivši predsjednici Sabora Vladimir Šeks, Luka Bebić, te bivši ministri Ivan Šuker, Božo Biškupić, Bianca Matković, Božidar Kalmeta, Darko Milinović, Petar Čobanković, Miomir Žužul, Gordan Jandroković, Jasen Mesić, Tomislav Karamarko i Branko Bačić, te bivši zastupnici Jerko Rošin i Petar Selem. Svi oni trebali bi, ako ih Sud prihvati, svjedočiti o okolnostima funkcioniranja vrha HDZ-a.

O okolnostima kampanja HDZ-a, Sanader je predložio ispitivanje vlasnika koncerna Agrokor Ivice Todorića, vlasnika medijskog koncerna EPH Ninoslava Pavića i vlasnika Hoto grupe Tomislava Horvatinčića.

Nadalje, obrana smatra da Sud treba saslušati i pjevače Marka Perkovića Thompsona, Ninu Badrić i Mišu Kovača, sve redom osobe za koje je Mladen Barišić u svojem iskazu navodno ustrdio da su primali novac iz tzv. 'crnog fonda' HDZ-a da bi nastupali u predizbornim kampanjama za tu stranku.

Iz popisa svjedoka razvidno je da se obrana bivšeg premijera odlučila za one koje su USKOK-ove pokajnici Barišić te Nevenka Jurak, Anita Lončar Papeš i Branka Pavošević prokazale kao osobe povezane s 'crnim fondom', ali koje to poriču, a ni USKOK ih u ovome postupku nije osumnjičio, podsjeća Vjesnik.

S druge strane, USKOK također predlaže 100-injak svjedoka premda ih je prvotno bilo čak 330, pa bi se iskazi ostalih trebalo samo čitati ili ih USKOK uopće ne smatra bitnima za dokazivanje krivnje optuženika u ovom slučaju. U svakom slučaju, to će pridonijeti ekonomičnosti postupka, a ionako je riječ, čini se, o nizu tzv. kontrolnih svjedoka, najčešće nižerangiranih službenika javnih poduzeća koji su bitni za potvrđivanje iskaza njihovih direktora, no ni na koji način izravno ne terete okrivljenike.

Međutim, ta bi odluka iza 'zatvorenih vrata' mogla ostaviti indicije o mogućoj umiješanosti u 'crni fond' niza osoba koje dosad nikada nisu bile osumnjičene, a s obzirom da će se obrana vjerojatno fokusirati upravo na takve nelogičnosti - pitanje je kako će ne samo Sud, nego i ona reagirati na dokazne prijedloge.