Najviše udruga ima sjedište u Zagrebu, 10.531, no to je tek oko 22 posto svih udruga, što znači da ih 78 posto djeluje u ostalim dijelovima Hrvatske

Sudeći po podacima iz registra udruga, civilni sektor u Hrvatskoj vrlo je razvijen. Na 93 stanovnika dolazi jedna udruga, a dnevno ih se registrira desetak. Mnogi ne znaju, ali u moru udruga postoje i Hrvatska udruga žrtava pretvorbe, kao i Antuntun – Udruga za rastjerivanje dosade!, piše danas.net.hr

U Hrvatskoj se dnevno osniva desetak udruga, tako da ih je 29. ožujka bilo 45.752, a 6. travnja 45.843. Udruge se financiraju samostalno i iz proračuna, gdje se za njih osigurava polovica prihoda od igara na sreću, koji će ove godine, kako se procjenjuje, iznositi 659,5 milijuna kuna, tako da udruge mogu računati na 329,7 milijuna kuna, piše Vjesnik.

Vlada je 8. ožujka donijela odluku o raspodjeli tog novca, a na najviše novca, 35 posto, mogu računati sportske udruge. Prema podacima iz registra udruga, najviše ih je sportskih, 15.790, od čega je 2.455 nogometnih klubova. Kulturnih udruga ima 6.822, od čega je 1.279 kulturno-umjetničkih društava, a vatrogasnih udruga je 2.077. Socijalnih udruga ima 1.626, a njih 411 bavi se okupljanjem i zaštitom hendikepiranih i osoba s invaliditetom. Sudionici i stradalnici Domovinskog rata okupljeni su u 1.110 udruga, 779 je ekoloških udruga, 769 hobističkih, etničkih udruga ima 407, 370 zavičajnih, a 280 studentskih.

Najviše udruga ima sjedište u Zagrebu, 10.531, no to je tek oko 22 posto svih udruga, što znači da ih 78 posto djeluje u ostalim dijelovima Hrvatske i time pridonosi društvenom razvoju tih sredina. Status udruga imaju i institucije osnovane još u 19. stoljeću, poput najstarije hrvatske kulturne ustanova Matice hrvatske ili Hrvatskog glazbenog zavoda, najstarije glazbene ustanove. Udruge su i Hrvatski Crveni križ, Viteško alkarsko društvo Sinj, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatski autoklub, Zelena akcija i brojne u javnosti poznate organizacije.

No, u registru su se našle i mnoge nepoznate udruge zanimljive po svom nazivu ili ciljevima djelovanja. Među njima su, primjerice, Štumpavica, udruga suvlasnika zgrade u Zagrebačkoj 16 i 16a u Krapinskim Toplicama, Hrvatska udruga žrtava pretvorbe, Udruga žrtava JANAF-a, Antuntun - Udruga za rastjerivanje dosade, kao i Špajza, udruga iz Zagreba koja se bavi prikupljanjem i raspodjelom humanitarne pomoći i drugim humanitarnim aktivnostima.

Dio udruga nazvan je u čast povijesnih osoba, a najviše prema Josipu Brozu Titu, njih 24, no riječ je zapravo o Društvu Josip Broz Tito sa sjedištem u Zagrebu i njegovim podružnicama. Rekorderi su stoga dvojica Ličana Ante Starčević i Nikola Tesla, čije ime nosi 17 udruga, pri čemu Starčevićevo ime nose i boćarski klubovi u Zagrebu i Slavonskom Brodu. Ime Franje Tuđmana nosi samo jedna udruga, Hrvatski kulturni centar dr. Franjo Tuđman iz Darde.

Inače, Zakon o udrugama precizira da udruge moraju imati najmanje tri osnivača i da se osnivaju bez namjere stjecanja dobiti. To ipak ne znači da udruge ne smiju zarađivati novac, ali samo djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi udruge, a ako se ostvaruje prihod, on se ne smije dijeliti članovima nego isključivo za unaprjeđenje rada udruge. No, novac od dobiti ipak se može iskoristiti za nagrađivanje članova ili za podmirenje troškova.

Udruge smiju i zapošljavati ljude, što ipak ne znači da je dovoljno osnovati udrugu i na taj način riješiti pitanje radnog mjesta članova obitelji ili poznanika. Udruge, naime, novac dobivaju uglavnom za projekte koje kandidiraju na natječajima za raspodjelu sredstava iz državnog proračuna. Ministarstva i druge državne institucije godišnje ih objave oko 70.

danas.net.hr/eZd