Petorica najuglednijih sudaca Haškoga suda namjeravaju ispitati je li sud pogriješio u presudi Anti Gotovini i Mladenu Markaču kad ih je osudio za prekomjerno granatiranje Knina i drugih gradova u Oluji, otkriva Jutarnji list.

Ako je pogrešna ocjena o tome da je granatiranje bilo nezakonito, treba preispitati stoji li uopće presuda o udruženom zločinačkom pothvatu, stoji u dopisu koji je predsjednik Haškoga suda Theodor Meron poslao odvjetnicima Ante Gotovine i Mladena Markača te tužiteljima Heleni Brady i Douglasu Stringeru, piše Jutarnji list.

Meron poziva odvjetnike i tužitelje da se na raspravi 14. svibnja koncentriraju na pitanje je li prvostupanjsko sudsko vijeće pogriješilo kad je odredilo udaljenost od 200 metara kao granicu zakonitosti udara artiljerijskih granata od vojne mete i na temelju toga izvelo zaključak da je Knin bio nezakonito granatiran, s ciljem protjerivanja civilnog stanovništva. Nadalje, raspravit će se mora li sudsko vijeće u slučaju odbacivanja tog kriterija povući zaključke o nezakonitom granatiranju i postojanju udruženog zločinačkog pothvata.

Raspravu o 'kriteriju 200 metara' tražila je Gotovinina obrana tvrdeći da je sud proizvoljno prihvatio kriterij, zaključujući da je Knin prekomjerno granatiran.

U presudi stoji da je stanovništvo tzv. Krajine pobjeglo zbog 'straha i pritiska uslijed granatiranja' i da je HV počinio zločin deportacije. To su glavni elementi 'udruženoga zločinačkog pothvata'.

U presudi stoji i da je cilj bio trajno uklanjanje srpskog stanovništva prijetnjom ili upotrebom sile, što je 'uključivalo protupravne napade na civile i civilne objekte, deportacije i prisilno premještanje'. Nezakonito granatiranje ključni je argument, jer ga Haag pravno tretira i kao protupravni napad na civile i kao oblik deportacije i prisilnog premještanja, piše Jutarnji list.