Cjelodnevnom raspravom Žalbenog vijeća pod predsjedanjem suca Theodora Merona danas i službeno završava suđenje generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Obrane i tužiteljstvo iznijet će svoje viđenje o vojnim i pravnim aspektima granatiranja u operaciji Oluja.

Prema protokolu suda, prijepodnevni termin rezerviran je za obranu generala Gotovine, a u poslijepodnevnom terminu obrana generala Markača, obrazlagat će žalbu. Predviđeno je da obrane imaju po sat i pol za svoje izlaganje. Prema protokolu, nakon obrane, tužiteljstvo ima isto vrijeme kako bi odgovorilo na navode u žalbi. Obraćanje generala trebalo bi biti na kraju, odnosno nakon tužiteljstva. Generali imaju mogućnost govoriti najviše 10 minuta.

Rasprava je počela u devet sati. Od 9.30 možete ju pratiti na Indexu jer se prijenos uživo emitira s pola sata zakašnjenja.

Tijek rasprave:

16:55 - "Tuđman je smatrao da u Hrvatskoj ima previše Srba i da predstavljaju opasnost", kaže Brady. Podsjeća da je Tuđman sa svojim savjetnicima raspravljao o useljenju Hrvata u napuštene srpske kuće.

Sve dokaze, tvrdi tužiteljstvo, treba promatrati kao indikaciju krivnje Gotovine i Markača, a ne kao "karike u lancu" ili "kulu od karata" koja se raspada kad se jedan element ukloni.

16:52 - Tužiteljstvo iznosi reakcije na tvrdnje Markačevih odvjetnika.

"Iz svih dokaza proizlazi samo jedan zaključak, a taj je da je postojao zločinački plan da se Krajina očisti od srpskog stanovništva. Markač je bio član tog udruženog zločinačkog pothvata", kaže tužiteljica Brady.

Tužiteljstvo tvrdi da sud mora sagledati ukupnu sliku, te će zasigurno doći do istog zaključka kao i prvostupanjsko vijeće koje je Gotovinu i Markača osudilo na višegodišnje zatvorske kazne.

16:25 - Rasprava je opet nakratko prekinuta.

16:09 - Jones se osvrnuo i na iskaz zapovjednika topništva Rajčića, koji je bio svjedok tužiteljstva. Markačev odvjetnik tvrdi da je tužiteljstvo djelove Rajčićevog iskaza koji su im odgovarali predstavljalo kao legitimne, a ono što im nije odgovaralo su prikazivali kao laž.

"Tužiteljstvo izmišlja predmet protiv Gotovine i Markača. Proglašavaju ih krivima, čak i ako su postojali legitimni vojni ciljevi", tvrdi Markačeva obrana.

15:52 - Markačeva obrana tvrdi da Brijunski transkripti ne mogu služiti kao dokaz o udruženom zločinačkom pothvatu. Jones također naglašava da je i sud proglasio Oluju legitimnom operacijom, te tvrdi da niti u jednom trenutku nisu postojali planovi za onemogućavanje povratka srpskih prognanika. Jones je optužnicu usporedio s kulom od karata.

15:23 - John Jones, Markačev odvjetnik, na sud je došao s vizualnim pomagalom. "Kao što znamo, slika vrijedi više od tisuću riječi", kazao je predočavajući sudskom vijeću graf kojim Markačeva obrana pokušava ukazati da se cijela optužnica urušava ukoliko padne teza o prekomjernom granatiranju.

15:15 - Riječ je preuzela obrana Mladena Markača. Markačevi odvjetnici pokušat će srušiti tezu o ujedinjenom zločinačkom pothvatu dokazujući da nije bilo prekomjernog granatiranja.

13:55 - Određena je još jedna pauza. Ročište se nastavlja u 14:30.

13:51 - Govornicu je nakon pauze opet preuzeo Gotovinin branitelj Mišetić. Mišetić tvrdi da nije točno da su civili iz Krajine pobjegli zbog granatiranja, već zbog Martićeve naredbe o evakuaciji. Također, Mišetić kaže da nema dokaza da je nakon Oluje bila onemogućena istraga o ratnim zločinima.

Mišetić je kazao da je Gotovina nakon Oluje otišao u BiH, gdje je također sudjelovao u vojnik akcijama. Mišetić je kazao da su u Kninu za vrijeme Oluje poginule samo tri osobe, i to ne od granatiranja.

13:04 - Ponovo je određena pauza.

12:58 - "Gotovina i ostali članovi udruženog zločinačkog pothvata imali su zajedničku svrhu protjerivanja civilnog stanovništva, što je izvršeno prekomjernim granatiranjem", kazala je tužiteljica Helen Brady, te istaknula da je Gotovina dao zapovjed da se granatira čitav grad.

12:50 - Gotovina, tvrdi tužiteljstvo, nije žrtveno janje kakvim ga predstavljaju mnogi u hrvatskoj javnosti. Tužiteljstvo kaže da je Gotovina izravno sudjelovao u namjeri da se srpske civile istjera iz Krajine.

Da je postojao udruženi zločinački pothvat, tvrdi tužiteljstvo, svjedoče i zakoni koji su uvedeni nakon Oluje, a kojima je protjeranim civilima onemogućen povratak u Hrvatsku.

12:29 - Tužiteljstvo tvrdi da je granatiranje Knina, Benkovca, Gračana i Obrovca bilo neprecizno, te da su uz vojne mete bombardirani i civilni objekti. Obrana tezu o prekomjernom granatiranju pokušava srušiti tvrdnjom da nije bilo žrtava, što tužiteljstvo demantira, pozivajući se na izjave svjedoka.

12:00 - Tužitelj Douglas Striger ostaje pri tvrdnjama da je područje Knina prekomjerno granatirano. Tužiteljstvo tvrdi da je jedina svrha granatiranja bilo maltretiranje civilnog stanovništva, kako bi ih se prisililo na bijeg.

Tužiteljstvo smatra da su napadi HV-a na Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac bili protupravni. Striger je podsjetio i da je Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, pozivao na etničko čišćenje.

U poslijepodnevnom dijelu svoje će viđenje iznijeti i obrana generala Markača, a na kraju današnje konferencije, peteročlanom Žalbenom vijeću pod predsjedanje suca Theodora Merona obratit će se i dvojica generala.

11:15 - Sudac je odredio pauzu nakon što se prisutnima kratko obratio treći Gotovinin odvjetnik Guénaël Mettraux.

11:10 - "Pravilo od 200 metara je pogrešno. Mora se ukinuti, ako se to dogodi, onda se mora osloboditi Gotovina"

10:58 - "Prve minute Brijunskog sastanka dokazuju da su sudionici bili svjesni teške situacije što nije nikakav dokaz. Analizom cijelog transkripta Brijunskog sastanka, Gotovinine izjave ne omogućavaju Vijeću da zaključi da je jedino razumno tumačenje da je on dijelio kaznenu namjeru da
protjera srpske civile nezakonitim granatiranjem."

10:41 - "Nije bilo dokaza da je oko Martića bilo civila. Martić je bio najviši vojni cilj kao šef srpskih snaga. Napad na Martića ne predstavlja napad na civile. NIje bilo ubijenih civila u napadu na četiri grada. Nema dokaza da je bilo koja civilna struktura bila granatirana. Nema nezakonitog napada jer nema dokaza da su civili bili meta napada"

10:39 - Mišetić objašnjava kartu Knina: Žuti krugovi označavaju 200 metara oko vojnog cilja. "Nije bilo niti jednog svjedoka koji je znao baš sve vojne ciljeve u Kninu"

10:34 "Samo jedan posto projektila palo je 400 metara dalje od vojnih ciljeva. Prema vojnim pravilima to je dozvoljena pogreška Ako se fokusiramo na Knin, 5 od 900 projektila palo je u područje 400 metara dovoljene pogreške. To su dokazi da su se gađali samo vojni ciljevi. To su dokazi da cijeli grad nije bio meta. Morate zamijetiti i sljedeće: Marko Rajčić je bio Gotovinin šef artiljerije. On je bio svjedok Tužiteljstva, ne obrane, on je jedini svjedok koji osobno svjedočio o tome kako je Gotovina izdao naređenja. On je jasno rekao da je Gotovina naredio da se granatiraju vojni ciljevi. Čak i s pravilom od 200 metara, Rajčićev iskaz dokazivao je da nije bilo naređivanja napada na civile. Čak i s pogreškom od samo 200 metara, čak 95 posto projektila palo je na vojna područja, a ne civilna. Bez pravila 200 metara nema dokazao da je grad bio meta."

10:25 - Riječ je od Kehoa preuzeo Mišetić. "Presuda se temelji na pretpostavci da su projektili pali na civilna područja. Bez pravila 200 metara Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati da se to dogodilo. Stoga se ne moze dokazao da su namjerno ciljana civilna područja.", priča Mišetić

10:23 - "Raspravno vijeće ne drži da su ta ubojstva, okrutno i nečovječno postupanje, pljačke i bezobzirno razaranje bili dio jezgre zločinačkog pothvata. Oni drže da su ti zločini bili prirodna posljedica udruženog zločinačkog pothvata. Bez dokaza da su projektili koji su padali 200 metara od vojnih ciljeva bili nezakoniti, osuda Gotovini ne stoji"

10:15 - "Zašto je vijeće zaključilo da su svi napadi bili protupravni? Nemaju nikakvih dokaza za to!"

10:10 "Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati optužbe o nezakonitom granatiranju, pa je raspravno vijeće proizvoljno odlučilo protumačiti "pravilo 200 metara". Tako se došlo do termina da su civili napadnuti. Stvorili su pretpostavku bez zapravo pravog saznanja da su civili bili napadnuti. U tim gradovima bilo je mnogo vojnih ciljeva.", kazao je Kehoe te pokazao kartu Knina s metama napada.

10:07 - "Nisu dokazali da su civilna područja bila napadnuta. Tužiteljstvo nije dokazalo niti da je bilo koji civil poginuo od granatiranja. Raspravno vijeće nikad nije pojasnilo tzv. pravilo 200 metara"

10:03 - "Ante Gotovina zapovijedio je da se provede zakoniti napad na vojne ciljeve! Ne postoje nikakvi dokazi koji bi dokazali da je granatiranje bilo usmjereno na civile da je bilo suprotno pravilima ratovanja", tvrdi Kehoe.

9:57 - "Nema dokaza o smrti civila kao posljedici granatiranja niti u jednom od četiri grada!", tvrdi Kehoe

9:50 - "Niti jedna istraga koja je provedena nije dokazala da je napad u kolovozu 1995. bio usmjeren na ciljeve koji nisu vojni! Da je istraga bila usmjerena na vojne ciljeve, potvrdio je i dužnosnik Ujedinjenih naroda. Također, niti jedan srpski civil koji je tvrdio da je pobjegao iz Krajine zbog granatiranja nije identificiran", iznosi Kehoe činjenice zbog kojih bi presuda trebala biti odbačena

9:44 - Markač će se sudu obratiti iza 14 sati, prvo je na redu Gotovina. Gregory Kehoe prvo će dati kratak pregled slučaj. Sudac ga je upozorio da se danas ne ponavlja suđenje te da ne iznosi podatke koji su izneseni na suđenju

9:39 - Nakon što je pročitao zašto su osuđeni, sudac je kazao kako odvjetnički timovi Gotovine i Markača traže poništenje presude. Čitavu presudu možete pročitati ovdje

Ante Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Proglašen je krivim kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata po sljedećim optužbama:

1. progon kao zločin protiv čovječnosti

2. deportacija kao zločin protiv čovječnosti

4. pljačka javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja

5. bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja

6. ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti

7. ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja

8. nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti

9. okrutno postupanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja

Ivan Čermak proglašen je nevinim po svim točkama optužnice.

Mladen Markač je osuđen na 18 godina zatvora. Proglašen je krivim kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata po sljedećim optužbama:

1. progon kao zločin protiv čovječnosti

2. deportacija kao zločin protiv čovječnosti

4. pljačka javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja

5. bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja

6. ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti

7. ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja

8. nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti

9. okrutno postupanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja

9:35 - Nakon što su se odvjetnici predstavili, sudac je objasnio zašto je zakazano današnja rasprava, te pročitao nepravomočnu presudu i naveo današnji raspored

9.30 - Na početku rasprave sudac je upitao Gotovinu i Markača čuju li ga na jeziku koji razumiju. Obojica su odgovorila potvrdno