Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala (AI) za 2011. godinu.

Napredak u procesuiranju ratnih zločina počinjenih od 1991. do 1995. godine bio je vrlo spor, navodi AI. Predsjednik Ivo Josipović i sudske vlasti uložili su određeni napor da se riješe pitanja iz ratne prošlosti. No, vlada Jadranke Kosor nije poduzela odgovarajuće korake.

Ljudska prava u Hrvatskoj ne poštuju se ni na drugim razinama, poručuje AI. Kao primjer navodi se učestala diskriminacija Roma, hrvatskih Srba, te homoseksualnih, biseksualnih i transrodnih osoba. Kao primjer takve diskriminacije posebno se ističe prošlogodišnja Povorka ponosa u Splitu, koja je morala biti prekinuta jer su desničarski ekstremisti napali LGBT aktiviste.

Mirko Norac na slobodi, a tko je ubio Milana Levara?

Jedini napredak u procesuiranju ratnih zločina očituje se kroz pokretanje specijaliziranih sudova u Osijeku, Rijeci i Splitu, te izradu planova za provedbu Strategije za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina od strane DORH-a. No, tijekom godine izrečeno je tek pet konačnih presuda, dok je oko 370 istraga bilo u tijeku, a oko 540 slučajeva bilo je u predistražnoj fazi.

AI posebno ističe da nije provedena adekvatna istraga ubojstva Milana Levara. Istovremeno podsjećaju da je Mirko Norac, kojeg je Levar prozvao zbog ubojstava hrvatskih Srba u Lici, pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine zatvorske kazne u trajanju od 15 godina.

Uloga Šeksa i Domazeta Loše mora se istražiti

Pozitivnima se ocjenjuje pokretanje procesa protiv Đure Brodarca, koji je umro u pritvoru, i Tomislava Merčepa. No, zbog optužbi za ratne zločine i dalje moraju odgovarati Vladimir Šeks i Davor Domazet Lošo, ističe AI. Iz AI-ja podsjećaju da se navodi protiv Šeksa temelje na informacijama iz postupka protiv Branimira Glavaša, dok su se u postupcima protiv Norca i Rahima Ademija pojavili dokazi koji inkriminiraju Domazeta Lošu.

Velike zamjerke AI ima i na zakon kojeg je prošle godine izglasala HDZ-ova vlada, a prema kojem hrvatsko pravosuđe nije dužno reagirati na optužnice za ratne zločine podignute u Srbiji protiv hrvatskih državljana. Ovim zakonom je prekršena međunarodna obveza RH da surađuje sa Srbijom. Zakon bi, upozorava AI, mogao rezultirati nekažnjivošću za zločine prema međunarodnom pravu počinjene od strane hrvatskih građana.

Izvještaj AI za Srbiju: Rasizam i diskriminacija ogromni problemi

U izvještaju za Srbiju, vlada koju je vodio Boris Tadić dobila je pohvale zbog uhićenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića, te njihovog izručenja Haškom sudu. No, ističe se da nije zabilježen napredak u identifikaciji novih masovnih grobnica u Srbiji.

Također, kao veliki problem i dalje se ističe pozicija Kosova, odnosno relacije između dvije zemlje. Opasnost za ljudska prava u Srbiji predstavljaju i često nasilni policijski službenici, kao i rasistički nastrojene skupine nogometnih navijača. Sumnja se da su upravo navijači zapalili romsko naselje u Zvečanskoj ulici u Beogradu, nakon čega je 120 Roma postalo beskućnicima.

U Srbiji se često bilježi i diskriminacija protiv bošnjačke i albanske manjine. Također, govor mržnje protiv LGBT populacije pojavljuje se čak i u medijima, zbog čega je Viši sud protiv lista Press donio presudu zbog spolne diskriminacije. Iz istog je razloga osuđen i zastupnik Dragan Marković Palma.

Zbog prijetnji desničarskih udruga vlada Srbije bila je prisiljena otkazati beogradsku Povorku ponosa. Zaključili su da ne mogu jamčiti sigurnost sudionicima povorke. Nakon toga nastavljeni su homofobni napadi, pa je u Beogradu jedna lezbijska izbodena nožem, dok je jedan homoseksualac pretučen u Novom Sadu.

Izvještaj AI za BiH: Romi se ne mogu kandidirati na izborima

U Bosni i Hercegovini je, tvrdi AI, uočen porast nacionalističke i separatističke retorike. Takva je retorika, tijekom 15 mjeseci koliko je trebalo da se formira vlast, oslabila državne institucije, uključujući i pravosuđe. Sudski progon za zločine prema međunarodnom pravu je nastavljen, ali napredak je bio spor. Civilne žrtve rata i dalje nemaju pristup pravdi i reparacijama.

Među ključne probleme u BiH spadaju i prava žena. Mnoge žene koje su preživjele ratne zločine seksualnog nasilja tako i dalje čekaju pravdu. Od 2005. godine izrečena je samo 21 presuda, a istraga za stotinjak slučajeva je u tijeku. 

Romska manjina diskriminirana je i u BiH. Štoviše, Romi se u BiH ne mogu kandidirati na izborima u državne institucije, zato što ne pripadaju niti jednoj od tri glavne etničke skupine. To pravo je ograničeno samo na Bošnjake, Srbe i Hrvate. Iako je Europski sud za ljudska prava još 2009. naložio vlastima u BiH izmjene ovaj zakon, to i dalje nije učinjeno.

Europska komisija je u svom Izvještaju o napretku za 2011. godinu izvijestila o široko rasprostranjenoj diskriminaciji lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT), o prijetnjama i uznemiravanju LGBT aktivista te o govoru mržnje i netolerancije prema toj zajednici od strane medija i političara. Do konca 2011. godine nije bilo napretka po ovom pitanju.