Središnjica Matice hrvatske dodjelila je istaknuta priznanja Sveučilištu u Zadru te zadarskom i splitskom ogranku Matice hrvatske.

Na svečanosti koja je održana u Zagrebu 18. lipnja 2012. prof. dr. sc. Robert Bacalja, prorektor za studije i studentska pitanja, preuzeo je u ime zadarskog sveučilišta dvije nagrade - Zlatnu povelju za znanstvenu monografiju Otoci Ist i Škarda te Srebrnu povelju za zbornik radova Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije. Tako je još jednom potvrđena kvaliteta izdavačke djelatnosti Sveučilišta u Zadru koja je rezultat vrijednih znanstvenih istraživanja te suradnje zadarskog sveučilišta s brojnim hrvatskim i inozemnim znanstvenim i kulturnim institucijama, a posebno s pojedinim ograncima Matice hrvatske.

Monografiju Otoci Ist i Škarda zajednički su objavili Sveučilište u Zadru, Matica hrvatska - Ogranak u Zadru, Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije i Hrvatsko geografsko društvo - Zadar. U tom su djelu, na 873 stranice s brojnim grafičkim prilozima (fotografijama, kartama i grafikonima), objavljeni rezultati prirodoslovnih, društvenih, humanističkih i interdsiciplinarnih istraživanja tih dvaju malih hrvatskih otoka koje je obavilo tridesetak znanstvenika iz cijele Hrvatske. U knjizi je iscrpno je razmotrena bogata otočna prirodna i kulturna baština, a znanstvenici su predložili i razvojne smjernice koje bi trebale omogućiti budući društveno-gospodarski razvitak, osobito na Istu koji funkcionira kao mala ali dinamična otočna zajednica. Nažalost, susjedna je Škarda u potpunosti depopulirala pa je sada samo prostor sezonskog nastanjivanja namijenjenog isključivo odmoru i rekreaciji.

Kvaliteta djela osigurana je način da je svako poglavlje zasebno ocijenjeno, a zatim je recenzirana i knjiga kao cjelina. Knjigu je uredio prof. dr. sc. Josip Faričić. Među brojnima koji su pridonijeli objavljivanju ove monografije posebno treba istaknuti išćunske autore - otočnoga kroničara pok. Branka Smoljana, koji je prikupio golemu građu o prošlosti otoka, te Romana Segarića, koji je detaljno obradio išćunsko i škarajsko gospodarstvo, ponajprije pomorstvo i ribarstvo. Izuzetan organizacijski ali i značajan znanstveni doprinos dala je i Išćunska Nives Kozulić, ravnateljica Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije.

Zbornik radova s međunarodnog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije jedinstvena je publikacija u kojoj su znanstvenici s različitih aspekata razmotrili prirodnu i kulturnu baštinu te probleme i mogućnosti društveno-gospodarskog razvitka toga hrvatskoga zaobalnog pretežito ruralnog prostora. Knjigu su uredili prof. dr. sc. Mate Matas i prof. dr. sc. Josip Faričić. Sveučilište u Zadru je u suradnji s Maticom hrvatskom - Ogranak u Splitu te Kulturnim saborom Zagore na 831 stranici s brojnim grafičkim prilozima objavilo rezultate istraživanja koji su umnogome dopunili postojeće znanstvene spoznaje o Zagori, a ujedno je dana osnova za izradu prostorno-planske dokumentacije kao i za donošenje relevantnih odluka različitih političkih tijela, kulturnih ustanova i gospodarskih subjekata na lokalnoj, regionalnoj (županijskoj) ali i nacionalnoj razini. Osobito je važno što su problemi Zagore kao i perspektive razvitka toga zaobalnog prostora uspoređeni s drugim sličnim sredozemnim regijama, ponajprije onima u Italiji, Francuskoj i Crnoj Gori o čemu su u zborniku pisali znanstvenici iz tih sredozemnih zemalja.

U zborniku radova o Zagori objavljeni su rezultati izvornih znanstvenih istraživanja, o čemu su pozitivnu ocjenu dali recenzenti pojedinih radova kao i cijeloga zbornika. Djelo je izvorno, pregledno i usustavljeno kako bi čitatelji mogli dobiti što je moguće bolji uvid u recentna znanstvena istraživanja Zagore. Do sada u hrvatskoj znanstvenoj literaturi Zagori nije posvećena potrebna pozornost pa i u tom pogledu ova knjiga predstavlja značajan doprinos akademske zajednice proučavanju i vrjednovanju tog dijela hrvatskoga nacionalnoga prostora.

Oba djela za koje su zadarski i splitski ogranak Matice hrvatske te Sveučilište u Zadru kao glavni izdavač dobili spomenute nagrade, zacijelo se mogu smatrati poticajem i za druga slična djela kojima će se na primjeren način obraditi pojedini dijelovi Hrvatske o kojima, nerijetko, nema duljeg teksta od enciklopedijskih natuknica. Naravno, takvim djelima se dopunjuje i osuvremenjuje znanstveni pogled i na one prostore o kojima je do sada pisano, pri čemu dosadašnja znanstvena ostvarenja čine izvrstan temelj na kojem je moguće graditi značajne znanstvene i izdavačke poduhvate.