Navodnjavanje koje je ovih dana top tema zahvaljujući posljedicama katastrofalne suše, Hrvatska će najvjerojatnije riješiti po uzoru na Španjolsku. U Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim vodama najavljuju da će povući sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, kad već nisu mogli iz pretpristupnih.

15 godina Hrvatskoj treba da izgradi sustav navodnjavanja, u koji je do danas uloženo 578 milijuna kuna. Taj neophodan projekat bit će gotov tek 2020., a ukupno će se uložiti 4,4 milijarde kuna. Navodnjavat će oko 65 tisuća hektara, kaže zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Danko Holjević. "Da bi dobili 65, moramo gotovo 100 tisuća uključiti u projektiranje. To smo već uključili", pojašnjava Holjević.

A taj dugoočekivani mehanizam, Hrvatska će najvjerojatnije riješiti po uzoru na Španjolsku. U novije vrijeme sagrađen, Kanal De Navarra, pravi je primjer navodnjavanja uz minimalne troškove.

"Vidjet ćete kako se to radi uz pomoć Europske unije i kako se voda kroz infrastrukturu, znači kroz izgradnju ogromne akumulacije i velikog kanala dovodi gravitacijom do krajnjeg korisnika tako da ona bude poslije jeftina za korištenje. Morate znati da, ukoliko pumpe rade, onda ta voda nešto i košta jer troši energiju. Ako ide prirodnim padom, onda je to puno jeftinije", pojasnio je Holjević.

A kako to da melioracijski kanali, sve ove godine, nisu napravljeni, upitali smo pomoćnika ministra poljoprivrede Dražena Kurečića.

"U ovom trenutku mi je teško ići u povijest tako daleko. Svi znamo da je, recimo, tek 1997. Vukovar integriran u Hrvatsku. Međutim, ono što je važno da je 2004. napravljen Nacionalni plan navodnjavanja na osnovu kojeg mi sad provodimo sve ove projekte. Ove godine su planirana sredstva od 100 milijuna kuna, a ukupno predviđena sredstva do 2020. godine su 4,4 milijarde kuna", kaže Kurečić.

Govoreći o EU fondovima, Holjevića smo upitali i zašto Hrvatske vode za relizaciju projekta nisu izvukle novac iz pretpristupnih fondova. "Iz predpristupnih fondova nije moguće graditi kanale, akumulacije, cjevovode ni pumpne stanice. To će biti moguće kroz strukturalne fondove i to ne kao mjera za poticanje razvoja poljoprivrede već kao mjera ruralnog razvoja", pojasnio je Holjević.

U pripremi je prijedlog operativnog programa od 2014. do 2020., pa Kurečić računa barem na novac strukturnih fondova kada postanemo članica Unije. "Pretpostavljamo da će biti odobrena, a hoće li to biti 50 ili 80% troškova u ovom trenutku ne možemo još znati", kaže Kurečić.

A dok čekamo nove kanale, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo, pita se kamo su nestali oni iz vremena Jugoslavije. "Kako to može nestati, ja to pitanje postavljam. Kanali nisu nestali, oni su tu, ali ta postrojenja su ili zastarjela ili su potrgana ili su stvarno nestala. Uglavnom, toga nema u funkciji", kaže Laslo.

Direktor Hrvatske poljoprivredne komore Ivan Katalinić kaže da smo zapravo imali samo sustav odvodnje. "Mi smo imali više sustav odvodnje nego navodnjavanja. Puno smo pričali, a malo smo napravili. To bi trebao biti prioritet hrvatske države i hrvatske poljoprivrede", izjavio je Katalinić.

Sve je to zapušteno, kažu poljoprivrednici, dok u Hrvatskim vodama tvrde da su sanirani i stavljeni u funkciju. "To se odnosi na površine koje su veće gdje je korisnik poljoprivrednih površina već stavio sustav navodnjavanja u funkciji i on nesmetano radi", pojasnio je Holjević.