'To nije poskupljenje, nego usklađenje otkupne s prodajnom cijenom', rekao je za Novu TV predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević ustvrdivši kako razumije probleme građana jer je i on građanin i plaća račune, no minus na računu HEP-a se gomila, a drugog izlaza nema osim poskupljenja grijanja, i to za 37 posto.

'Ne možeš ono što kupuješ za jednu kunu prodavati za 60 lipa', karikirao je Koračević stanje na tržištu električnom energijom naglasivši kako je zahtjev za poskupljenje tadašnjoj vladi Jadranke Kosor poslan 2010. godine, no kako je ona zbog kupovanja socijalnog mira i skorih izbora to odbila. 'Kosoričina vlada, skupa s Popijačem, nije imala spremnost pokrenuti sustav, nego su odgovornost prebacili na jedinice lokalne samouprave i mi plaćamo ceh', pojasnio je.

Kaže kako minus ne misli samo pokriti poskupljenjem električne energije za građane, već kako u HEP-u već neko vrijeme traje racionalizacija. 'Od deset užasa koji su me dočekali, toplinarstvo je jedan od njih', kaže Koračević.

Kaže kako mu je razumljiv populizam gradonačelnika koji su se žestoko verbalno oduprijeli najavi poskupljenja no, opet naglašava, predizborna je godina. Njima nudi dvije mogućnosti: ako se cijena fiksira, netko mora nadoknaditi razliku. Druga mogućnost je poskupljenje.

Prema izračunima HTV-a temeljenim na službenim podacima javnih poduzeća, u prosjeku ćemo za struju, plin, vodu i grijanje izdvajati oko 300 kuna više nego lani. Nažalost, prosječna hrvatska plaća zasad ne prati dvoznamenkaste stope rasta troškova režija. Od 2009. plaće su toliko mizerno rasle da bi se moglo reći da je riječ o statističkoj pogreški.

Oko 130 tisuća obitelji u šest gradova na udaru je novog prijedloga o poskupljenju grijanja. Prosječni račun za plin, koji je poskupio u svibnju, u zimskim mjesecima narast će za novih 132 kune. Troškovi za struju skaču za 52 kune, a Zagrepčanima i oni za vodu - 53 kune - unatoč smanjenom PDV-u na 10 posto. Ako se odobri i poskupljenje HEP Toplinarstvu, prosječni račun za grijanje bit će viši za 187 kuna.