Tko stalno mijenja stavove, tko što zapravo želi i tko koga tu ne razumije, Hrvatska i Slovenija ne uspijevaju se dogovoriti niti dvadeset godina od nastanka problema neisplaćenih štediša bivše Ljubljanske banke. U iščekivanju trećeg sastanka ovlaštenih financijskih stručnjaka, diplomacija ispucava diplomatske strelice.

Nezadovoljan napretkom pregovora financijskih stručnjaka koje su Zagreb i Ljubljana ovlastili da predlože kako rješiti problem potraživanja hrvatskih štediša prema Ljubljanskoj banci iz vremena SFRJ, šef slovenske diplomacije Karl Erjavec inzistira da Hrvatska povuče punomoć koju je dala Privrednoj i Zagrebačkoj banci da u tužbi protiv Ljubljanske banke nastupaju u ime države. Začudilo je to šeficu hrvatske diplomacije Vesnu Pusić, koja se jučer u New Yorku požalila da ne zna što bi mislila o izjavi svog slovenskog kolege.

"Smatraju li oni da su na neki način pogriješili kad su imenovali svog financijskog stručnjaka, da oni ne žele neki prijedlog od tih financijskih stučnjaka, ja zaista u ovom trenutku ne razumijem što slovenska strana želi", rekla je Pusić.

Slovenska strana odmah je objasnila što želi, priopćenjem iz veleposlanstva u Hrvatskoj.

"Hrvatska već dugo zna što Slovenija hoće, hoće da Hrvatska poštuje svoje međunarodne obaveze i dana obećanja prilikom zaključivanja pregovora s EU-om. Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec i veleposlanik Slovenije u Hrvatskoj Vojko Volk i u svojim javnim nastupima to su više puta jasno rekli: povlačenje državnih ovlasti hrvatskim bankama koje su u suprotnosti s preuzetim međunarodnim obavezama Hrvatske", istaknuto je u priopćenju.

Taj stav Slovenije bio je poznat ministrici Pusić i prije objašnjenja iz veleposlanstva, ali je jučer zaključila kako Slovenija ne želi slušati mišljenje svog i našeg stručnjaka.

"Nego da želi ultimativno postaviti uvjet da se odustane od bilo kakvih procesa vezanih na dug Ljubljanske banke prema hrvatskim bankama", istaknula je ministrica Pusić. A dvojica stručnjaka Zdravko Rogić i France Arhar nisu se nakon dva sastanka pomaknuli s mrtve točke.

Na posljednjem, u Vili Prekrižje, o tužbama ZABE i PBZ-a, kao ni o dugu hrvatskih poduzeća Ljubljanskoj banci, nije bilo riječi, samo o rješavanju spornog pitanja prenesene štednje, oko 260 milijuna eura. Razgovarali su o događajima iz 1989., kada je došlo do promjena u bankarskom sustavu Jugoslavije, i nisu se mogli složiti je li pitanje Ljubljanske banka pitanje sukcesije među državama nastalim iz bivše države.

"Podjela vezana za Federaciju nije završena. Bog zna hoće li biti nekada završena. To je činjenica koja bi morala imati utjecaj i na traženje rješenja", istaknuo je France Arhar.

"Za svu ovu štednju je i dalje u bilanci Ljubljanske banke. Hrvatska država nema apsolutno nikakve odnose sa Narodnom bankom Jugoslavije", kaže Zdravko Rogić.

Hrvatski i slovenski stručnjak trebali se 4. listopada sastati treći put, na slovenskom teritoriju, a Ljubljana će tada i službeno predložiti Zagrebu da povuče punomoć hrvatske vlade

Zagrebačkoj banci i Privrednoj banci Zagreb da pred hrvatskim sudovima u ime vlade utuže neprenesene devizne depozite nekadašnjih štediša Ljubljanske banke Zagreb.