U Perzijskom zaljevu, Libiji i Pakistanu postoji vrlo visok rizik da nestane hrane u narednim desetljećima, jer klimatske promjene i zakiseljavanje oceana uništavaju ribarstvo, navodi se u izvješću objavljenom u ponedjeljak, prenosi Business Insider.

Izvješće iz grupe Oceana upozorava na rastući nedostatak hrane, posebno za siromašne ljude, od Farskih otoka u sjevernom Atlantiku do Cook Islandsa u južnom Pacifiku, Eritreji, Gvajani, Indoneziji, Kuvajtu i Singapuru.

Neke od nabrojenih zemalja s visokim rizikom su naftom bogate države, ali i politički nestabilne regije.

'Za Perzijski zaljev zapravo se očekuje da će biti jedna od najteže pogođenih regija. Očekuje se da će izgubiti više od 50 posto ribe', rekao je Matt Huelsenbeck, znanstvenik iz Oceane i autor izvješća.

Izvješće stavilja Iran, Libiju, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate među top 10 zemalja koje su u najvećoj opasnosti od pada zalihe ribe zbog klimatskih promjena.

'Tu su definitivno deseci tisuća zanatskih ribara koji žive od toga u Perzijskom zaljevu, a oni će biti najteže pogođeni posljedicama klimatskih promjena', rekao je Huelsenbeck.

Za Ameriku se očekuje da će izgubiti oko 12 posto svog ulovnog potencijala do sredine stoljeća, navodi se u izvješću.

Studija je koristila klimatske modele koje je kreiralo Sveučilište British Columbia rangirali su zemlje prema izloženosti degradacije oceana zbog klimatskih promjena i kiselosti oceana.

Na zemlje s niskim prihodima, s visokim razinama pothranjenosti i brzim rastom populacije, kao što je Pakistan, gleda se kao na visokorizične. Takve su i male otočne države koje u velikoj mjeri ovise o ribarstvu na koraljnim grebenima kao i na izlovu kamenica, rakova i drugih školjki.

Oko jedne milijarde ljudi ovisi o plodovima mora kao glavnom izvoru proteina. No, za neke od tih zemalja koje najviše ovise o ribolovu se očekuje da će izgubiti i do 40 posto ribljeg ulova do sredine stoljeća, prenosi Business Insider.

Promjene u kemiji oceana, kada morska voda upija rastuće razine ugljičnog dioksida, utječu na ravnotežu morskog života. Koraljni grebeni na Karibima su na rubu kolapsa. Kamenice i školjke više nisu u stanju proizvesti svoje tvrde zaštitne oklope.

Osim toga, porast temperature tjera različite vrste riba iz tropa prema dubljim i hladnijim vodama.

Studija je usredotočena na moguće utjecaje u sredini stoljeća. Ali prvi učinci klimatskih promjena i mijenjanje kemije oceana već su vidljivi: u Keniji već gubitak koraljnih grebena tjera riblji fond prema dubinama, a obale Tihog Oceana u SAD-u svjedoci su izumiranja kamenica u Oregonu.