Poput stanovništva, banke su smanjile i kreditiranje poduzeća, a jedini sektor u kojem im je saldo pozitivan je država

S produbljavanjem krize uvelike se smanjio i apetit stanovništva za novim kreditima, koje uglavnom razmišlja o tome kako se riješiti dugova. Interes građana osobito je oslabio, čini se, za odlazak u autosalone, piše jutarnji.hr

Prema HNB -ovu Agregiranom statističkom izvješću banaka, krediti odobreni za kupnju automobila iznosili su na kraju kolovoza 3,6 milijardi kuna, što je čak oko trećinu manje nego prije godinu dana.U kolovozu 2011. godine banke su za autokredite imale odobren iznos od 5,1 milijardu kuna.

U istom mjesecu prije četiri godine, na vrhuncu kreditne ekspanzije, za kupnju automobila bilo je odobreno čak 9 milijardi kuna, što znači da su otad više nego prepolovljeni. Brojke pokazuju da građani sve manje posežu i za svim ostalim vrstama kredita. Zaduživanje putem kreditnih kartica, primjerice, iznosilo je krajem kolovoza 3,7 milijardi kuna, 300 milijuna kuna manje nego prije godinu dana.

Poput stanovništva, banke su smanjile i kreditiranje poduzeća, a jedini sektor u kojem im je saldo pozitivan je država.

Krediti su joj u godinu dana porasli sa 21,8 na 25,1 milijardu kuna, ali taj rast uglavnom se pripisuje preuzimanju duga brodogradilišta. Kada se uopće može očekivati oporavak kreditiranja? Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB), izjavio je prošlog tjedna da oporavak kreditiranja ne treba tražiti u bankama jer će on ovisiti o oporavku potražnje i brojnim faktorima na koje one ne mogu utjecati.
Pad dobiti

Udrugu i predsjednike uprava zabrinjava pad profitabilnosti banaka: brojke pokazuju da je u drugom tromjesečju povrat na kapital iznosio 6,3 posto, što je čak ispod prinosa na dugoročnu kunsku državnu obveznicu.

Također, u prvoj polovici ove godine neto dobit banaka bila je 16 posto manja nego u istome razdoblju prošle godine. Banke ne odobravaju nove kredite, a istodobno sve teže naplaćuju one stare. Nastavljen je rast udjela loših kredita te trenutno premašuje 13 posto. Kako banke i dalje moraju izdvajati velike rezervacije za moguće gubitke, sve dok se one smanje, u udruzi banaka ne računaju ni na bolje poslovne rezultate banaka.

Štednja raste, ali sporije nego lani

Oročeni depoziti građana iznosili su na kraju kolovoza 130 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna više nego prije godinu dana. Iako depoziti stanovništva rastu, taj je rast ipak sporiji nego prethodne godine.

No, sve je manje novca raspoloživo i za štednju. S druge strane, depoziti poduzeća se smanjuju, a to se tumači kao odraz krize i potrebe za likvidnošću. Ipak, bankarima je važno da se omjer kredita i depozita poboljšava i da je sve veća pokrivenost kredita depozitima.

jutarnji.hr/eZd