Zbog velike suše u Vranskom je jezeru pomrla gotovo tona ribe. To je rezultat vodostaja koji su duže od 17 mjeseci bili niži od 50 centimetara, što je zabilježeno možda još samo jednom u povijesti, objasnila je stručna voditeljica Parka prirode Vransko jezero Ana Katalinić za HRT.

 

Istovremeno, slanost i temperatura vode veći su nego ikad. Normalni salinitet jezera, od tri do četiri promila, upeterostručio se i opasno primaknuo prema jadranskih 38. Put moru do Vranskog jezera, uz prirodne kanale, prokrčio je i čovjek.
 
Kanal između Jadranskog mora i Vranskog jezera prokopan je još 1770. kako bi se isušilo močvarno zemljište i dobilo što više plodnoga tla. Međutim, danas tim putem uglavnom more nadire u jezero i drastično mu povećava salinitet. Jesenske kiše samo su ublažile stanje. Vransko jezero za mnoge je dosadašnje stanare i dalje preslano.

Velika suša ugrozila cijeli ekosustav Parka prirode i Ornitološkog rezervata 

"Kompletno se mijenja biocenoza koja je u tom jezeru. Od nekakvog slatkovodnog jezera prelazi u bočato, pa čak praktički u slano jezero u njegovu južnom dijelu", kaže dr. sc. Jelena Kralj iz Zavoda za ornitologiju i naglašava da i ono što je ostalo od biljaka i algi su samo pojedine vrste koje toleriraju tako visoku sol.
 
Velika je suša ugrozila cijeli ekosustav Parka prirode i ornitološkog rezervata. S obzirom da je ove godine vodostaj bio toliko nizak da je tršćak bio suh, čaplje dangube i mali vranci nisu se uopće počeli gnijezditi. Koliko je to važno, možemo pokazati time da je Vransko jezero jedino gnjezdilište malih vranaca u Hrvatskoj. A riječ je o ugroženoj vrsti na europskoj razini.
 
U Park prirode stigli su znanstvenici iz cijele Hrvatske. Odlučni su hitno pronaći rješenje. Problem će, za početak, ublažiti to izgradnjom jednog malog privremenog praga, zapornice, s kojom bi se mogla kontrolirano održavati razina vode u jezeru. Tako će se razdoblja suše jednostavno skratiti. Taj bi sustav trebao proraditi već sljedeće godine.