S Horvatinčićeva mobitela na dan pomorske tragedije poslan je e-mail u 14.20 sati, no nije utvrđeno i je li stigao jer je sud naložio analizu telekomunikacije samo do 12 sati!? Štoviše naložena je samo glasovna, SMS i MMS telekomunikacija, a ne i putem e-maila, piše vecernji.hr

S obzirom da operateri podatke u pravilu čuvaju 12 mjeseci tek će se naknadnom analizom uređaja, dakako, ako to sud zatraži, moći saznati jeli riječ o e-mailu koji je poslan novinarima i u kojem je Horvatinčić naveo da mu se pokvario auto pilot, a za što su iz njegove tvrtke poslije naveli da e-mail nije poslao Horvatinčić.

- Analizom uređaja utvrđeno je da je mobitel e-mail poruku spremio u odaslane, no ne znam je li i stigla na poslane adrese, među kojima je bila i optuženikova jer nismo imali nalog suda za komunikaciju nakon 12 sati 16. kolovoza 2011.godine - rekao je vještak za telekomunikacije Miroslav Baća. Vještaci Ivo Makjanić i Mijo Radunović vještačili su okolnosti tragedije u kojoj su u naletu Horvatinčićeva glisera s brzinom od čak 26 čvorova na jedrilici poginuli talijanski supružnici Federico Salpietro i Mariella Patelli.

- Tog je dana vidljivost bila dobra i s obzirom na poziciju vozača brodice su mogle dobro uočiti već na oko 7,4 kilometra. Jasno je da su si mogli utvrditi smjer kretanja i trupove već na 3700 metara. Otad je, s obzirom na brzinu, bilo četiri minute da se napravi manevar izbjegavanja. Oštećeni su imali pravo prednosti prolaska jer su prolazili s desne strane, što znači da je optuženik imao vremena skrenuti u desno malim manevrom kormila i dati prednost prolaska jedrilici ostvarujući siguran razmak i do 60 metara. No on to nije napravio - rekli su vještaci i dodali da je Horvatinčić zadržao kurs i brzinu i nakon sudara.

Štoviše, talijanski nautičari, prema rekonstrukciji, nekoliko sekundi prije sudara primijetili su da na njih ogromnom brzinom juri gliser i pokušali su izbjeći sudar manevrom desno.

- Gliser je osam sekundi prije sudara bio udaljen 132,7 metara i vozio je brzinom od 13,8 metara u sekundi, dok je jedrilica vozila 2,16 metara u sekundi. Da je i tada skrenuo u desno možda bi se sudar i dogodio, ali ne s takvim posljedicama. Vozač glisera imao je osim skretanja i druge mogućnosti za izbjegavanje sudara, odnosno mogao je ugasiti gliser i smanjiti brzinu - istakli su vještaci dodajući da je utvrđeno da su i nakon preleta glisera preko jedrilice motori glisera bili u pogonu i da je jedrilicu preletio brzinom od 13,4 čvorova.

vecernji.hr/eZd