Imaju li životinje svoja prava? Imaju, ali po nekima samo dok se ne pojavi čovjek. Vječiti je prijepor između onih koji brane životinje i lovaca.

I jedni drugi imaju svoje udruge. Hrvatski lovački savez, udruge Glas životinja i Prijatelji životinja - malo je reći da se gledaju preko nišana.

Hrvatska kao turistička zemlja ima u svojoj ponudi lovni turizam i strancima je na mjestima predviđenim za to dozvoljeno ubijanje životinja. Svaki ispaljeni metak je pogodak ravno u srce prijatelja životinja. Luka Oman predsjednik Udruge zgrožen tom činjenicom i smatra da lov, a pogotovo krivolov treba iskorijeniti.

"Vidimo da to uzima sve većeg maha. Danas se uzgajaju životinje za lov, znači nije dovoljno životinja u šumi, nego ih uzgajaju kako bi ih mogli ubijati. Najsramotniji je dio to što se krije iza brige za okoliš i životinje", rekao je Oman.

"U Hrvatskoj obitava 70 tisuća registriranih lovaca, a krivolova je sve manje", tvrdi tajnik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor i dodaje da su ponosni na činjenicu što kroz lovni turizam Hrvatsku posjeti sedam tisuća stranih gostiju godišnje.

"Prema Zakonu o lovstvu postoje neke obveze. Znaju se populacije divljači koje moraju biti i u kojoj brojnosti moraju biti. Jer kad krenu u kontra smjeru događaju se stvari kao što su gospodarske štete. Tu nemožemo pričati o sportu nego o održavanju određene ravnoteže u prirodi te da su štete u poljoprivredi, stočarstvu i ostalim granama smanjene, odnosno da ih nema", izjavio je Budor.

Povijesno gledano čovjek je oduvijek lovio. Krzno ga je grijalo, a meso hranilo. Ta tradicija održala se do danas. Na ugroženost životinja - velika većina čovječanstva na to odmahne rukom. Neke vrste baš zbog toga polako nestaju. Leopardi, tigrovi, aligatori itd. odavno nam služe kao kaputi, jakne i cipele, a izlov kitova, tuljana i još nekih životinja su enormni i njih ćemo, ako se ta progresija nastavi, gledati samo u dokumentarnim filmovima.

Možemo se složiti da sve to nije humano, no bilo bi licemjerno kad se za par dana dogodi blagdanski pomor purica i odojaka, da ćemo od toga okrenuti glavu i na Božićni ručak zecu 'maznuti' mrkvu i pojesti je s glavicom kupusa.

"Držati se ravnoteže u prehrani jedino je ispravno za naše zdravlje", tvrdi nutricionist dr. Ignac Kulier.

"Sve namirnice dolaze u obzir, naravno, u određenim količina. Kad je u pitanju meso, ja sam za meso. Međutim, meso treba mijenjati - malo puretine, malo ribe, malo govedine, malo junetine, čak malo i svinjetine. Kad se tako radi sprječava se ono što se zove napad suvremenih bolesti", pojašnjava Kulier.

I za kraj poanta priče je paradoksalni vic: Klade se dva vepra u bijegu od lovaca. Kaže jedan drugome: Kladim se da nas neće ubiti. Drugi odgovara: Ako nas ubiju, tko dobiva okladu???