Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 86 posto stanovnika izjasnilo se katolicima što je u odnosu na Popis iz 2001. godine za jedan posto manje. Ipak povećao se broj onih koji se izjašnjavaju nevjernicima ili agnosticima. Za demografe ništa znakovito, kao i za teologa Adalbert Rebić koji u razgovoru za Media servis poručuje: "To su zanemarive stvari jer Hrvatska ima i manji broj stanovnika u odnosu na prethodni popis".

"Broj katolika je manji u najvećem postotku jer je i katolika najviše u ukupnom broju stanovništva, a kada smo već izgubili i oko 200 000 stanovnika od prošlog popisa, onda je razumljivo da će najviše trpjeti većinski dio stanovništva", pojašnjava teolog Rebić.

"To nije nešto dramatično. To je, čak bih rekao i zanemarivo u odnosu na opći pad broja stanovništva. Drugo, povećao se broj Muslimana, što je razumljivo. Nakon Domovinskog rata je u Hrvatskoj ostalo mnogo Muslimana iz Bosne. Mi smo od 1992. godine pa nadalje primali velik broj muslimanskog pučanstva iz Bosne i Hercegovine i mnogi su oni ostali u Republici Hrvatskoj", pojašnjava Rebić, kojeg ne iznenađuje ni porast broja agnostika, skeptika i ateista. Broj je s 1547 2001. godine porastao na 32 518 u ovom Popisu stanovništva.

"Budući da su se vremena promijenila, ima katolika koji nisu aktivni, a oni su katolici po krsnom listu. No, oni malo izobraženiji se pišu ga agnostici ili čak i ateisti. Oni jesu po krštenju katolici, ali ne drže do svoje vjere, ne prakticiraju vjeru i onda su to agnostici. Oni to postaju s vremenom i zato se s vremenom umanjuje broj katolika, a povećava broj agnostika", ističe Rebić.

Veći je zapravo problem što nas je sve manje.

"To mene najviše zabrinjava. Nažalost, manje nas ima, a ne bi nas smjelo biti manje, nego više. To je ono što nas sve treba zabrinjavati, a ovo da ima manje katolika je indikativ za biskupe i svećenike da moraju više raditi", poručuje Rebić.