Tek 0,74 posto BDP-a
Dug put do zemlje znanja: Na istraživanje i razvoj u 2011. izdvojeno 2,5 milijarde kuna
Fondovi visokih učilišta i dalje su glavni financijer istraživanja i razvoja u hrvatskoj znanosti
Hrvatska je iz proračuna u 2011. godini za istraživanje i razvoj izdvojila nešto manje od 2,5 milijarde kuna što je tek 0,74 posto BDP-a. Drugačije kazano, svaka 135. kuna iz proračuna bila je namijenjena istraživanju i razvoju, piše novilist
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku objavljenima koncem prošle godine više od dvije trećine tog novca bilo je namijenjeno visokom obrazovanju, čak 69,51 posto. Slijedi državni sektor s 24,06 posto, poslovni sektor s 5,5 posto.
Nešto manje od 2,5 milijarde kuna iz proračuna za tu namjenu, kao i postotak od 0,74 posto BDP-a označaju lagano, ali vrlo sporo povećanje izdavajanja za istraživanje i razvoj u odnosu na 2009. i 2010. godinu. Naime, 2009. godine za tu je svrhu izdvojeno nešto manje od 2,3 milijarde, odnosno 0,69 posto BDP-a, a 2010. godine 2,36 milijardi kuna, odnosno 0,71 posto BDP-a.
Iz objavljenog izvješća moguće je tek iščitati koliko se novca izdvojilo za koje znanstveno područje, ali ne i strukturu tog izdvajanja. Kad se zbroje dvije glavne stavke - istraživanje i razvoj financirano iz fondova visokih učilišta i iz drugih izvora, zaključuje se da je najviše novca bilo usmjereno na tehničke znanosti - 608 milijuna kuna. Slijede društvene znanosti s 421 milijunom, prirodne znanosti s 400 milijuna, biotehničke s 357, biomedicina i zdravstvo s 267 milijuna, a na začelju su humanističke znanosti sa 180 milijuna.
Fondovi visokih učilišta i dalje su glavni financijer istraživanja i razvoja u hrvatskoj znanosti. Iz tih je fondova 2011. godine utrošeno 1,35 milijardi kuna što je 54,7 posto ukupno utrošenog novca. Iz toga se podatka može zaključiti koliko je snažan, gotovo monopolan, položaj visokih učilišta u znanosti u Hrvatskoj, ali i koliko su znanost i znanstvena infrastruktura izvan njih slabo razvijeni. Naime, prosjek je Europske unije za istu stavku 33,2 posto. Od država članica Unije na taj način u istraživanja i razvoj više izdvajaju tek Austrija (57,1 posto) i Malta (91 posto) koja je zbog svoje malenkosti teško usporediva.
NL/eZd
Vezane vijesti
-
Ministar Šime Erlić uručio je u ponedjeljak, 3. lipnja 2024. godine u Mostaru ugovore u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Uručeno je 88 ugovora o financiranju projekata u ukupnoj vrijednosti 4,2 milijuna eura.
-
Nakon što se u našim krajevima pojavila u studenom 2023. godine, prizori polarne svjetlosti, ponovno su u petak, 10. svibnja bili vidljivi iz svih krajeva Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, pa i na kontinentu, od Zagreba do Vinkovaca, a vedro nebo nagradilo je sve one koji su je željeli fotografirati.
-
Spomenari, što su iz starijeg razdoblja, često su bili pisani krasopisom, a crteži rađeni u tušu, olovci, olovci u boji, temperi i akvarelu
-
U posljednja 24 sata zabilježen je 591 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.121
Izdvojeno
-
Topla čokolada jedan je od omiljenijih toplih napitaka diljem svijeta, posebno u hladnim zimskim mjesecima. Bogatog, kremastog okusa i intenzivnog mirisa čokolade, ovaj napitak pruža utjehu i toplinu te budi osjećaj nostalgije i zadovoljstva.
-
Evo još jedne Božićne humanitarne akcije kojoj je cilj prikupljanje sredstava i ostalih donacija Udruzi za pomoć ženi I djetetu ‘’Duga’’, koja u gradu Zadru djeluje od 1999. godine.
-
Predsjednika Republike Hrvatski birači će, osim u Hrvatskoj, moći birati i u inozemstvu, u 38 država, na 105 biračkih mjesta, što je u odnosu na izbore iz 2019., manje i država i biračkih mjesta, tada se glasovalo u 47 država, na 124 biračka mjesta.
-
Pročitajte dnevni horoskop i doznajte što vam za današnji dan predkazuju zvijezde
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.