Događaji

Tek 0,74 posto BDP-a

Dug put do zemlje znanja: Na istraživanje i razvoj u 2011. izdvojeno 2,5 milijarde kuna

 Dug put do zemlje znanja: Na istraživanje i razvoj u 2011. izdvojeno 2,5 milijarde kuna

Fondovi visokih učilišta i dalje su glavni financijer istraživanja i razvoja u hrvatskoj znanosti

Hrvatska je iz proračuna u 2011. godini za istraživanje i razvoj izdvojila nešto manje od 2,5 milijarde kuna što je tek 0,74 posto BDP-a. Drugačije kazano, svaka 135. kuna iz proračuna bila je namijenjena istraživanju i razvoju, piše novilist

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku objavljenima koncem prošle godine više od dvije trećine tog novca bilo je namijenjeno visokom obrazovanju, čak 69,51 posto. Slijedi državni sektor s 24,06 posto, poslovni sektor s 5,5 posto.

Nešto manje od 2,5 milijarde kuna iz proračuna za tu namjenu, kao i postotak od 0,74 posto BDP-a označaju lagano, ali vrlo sporo povećanje izdavajanja za istraživanje i razvoj u odnosu na 2009. i 2010. godinu. Naime, 2009. godine za tu je svrhu izdvojeno nešto manje od 2,3 milijarde, odnosno 0,69 posto BDP-a, a 2010. godine 2,36 milijardi kuna, odnosno 0,71 posto BDP-a.

Iz objavljenog izvješća moguće je tek iščitati koliko se novca izdvojilo za koje znanstveno područje, ali ne i strukturu tog izdvajanja. Kad se zbroje dvije glavne stavke - istraživanje i razvoj financirano iz fondova visokih učilišta i iz drugih izvora, zaključuje se da je najviše novca bilo usmjereno na tehničke znanosti - 608 milijuna kuna. Slijede društvene znanosti s 421 milijunom, prirodne znanosti s 400 milijuna, biotehničke s 357, biomedicina i zdravstvo s 267 milijuna, a na začelju su humanističke znanosti sa 180 milijuna.

Fondovi visokih učilišta i dalje su glavni financijer istraživanja i razvoja u hrvatskoj znanosti. Iz tih je fondova 2011. godine utrošeno 1,35 milijardi kuna što je 54,7 posto ukupno utrošenog novca. Iz toga se podatka može zaključiti koliko je snažan, gotovo monopolan, položaj visokih učilišta u znanosti u Hrvatskoj, ali i koliko su znanost i znanstvena infrastruktura izvan njih slabo razvijeni. Naime, prosjek je Europske unije za istu stavku 33,2 posto. Od država članica Unije na taj način u istraživanja i razvoj više izdvajaju tek Austrija (57,1 posto) i Malta (91 posto) koja je zbog svoje malenkosti teško usporediva.

NL/eZd


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.