Što bi nas sve ugodno moglo iznenaditi u idućih 12 mjeseci pokušali su predvidjeti istaknuti znanstvenici poput fizičara Jima Al-Khalilija, stručnjakinje za svemir Maggie Aderin-Pocock ili matematičara Stephena Wolframa, piše danas.hr .

Ako je vjerovati njihovim predviđanjima, do kraja godine mogli bismo dodatno usavršiti nanotehnologiju i uz pomoć nje neke svoje građevine pretvoriti u male proizvođače struje. Mogli bismo dobiti i još 'pametnije' mobitele, početi proizvoditi gorivo iz sunčeve energije te iz svemira kontrolirati zagađenja na Zemlji.

Trodimenzionalna tehnologija prepoznavanja pokreta već ove godine mogla bi postati dio nekih pametnih mobitela. To znači da, zahvaljujući posebnim senzorima, više neće biti potrebno dodirivati ekrane, već samo proći rukom iznad njih. Riječ je o tzv. upravljanju gestama koje će unaprijediti način na koji koristimo uređaje poput mobilnih telefona ili tablet-računala. Stručnjaci smatraju da će novi način upravljanja biti jednako dobro prihvaćen kao i tehnologija zaslona osjetljivih na dodir.

Nemoguće je u svakome trenutku kontrolirati tko i kako zagađuje zrak, no i to bi se uskoro moglo promijeniti. Ideja je znanstvenika lansirati satelite koji bi mjerili zagađenje atmosfere i brzinu vjetra. Kombinirajući dobivene informacije, vrlo bi se lako došlo do spoznaja odakle zagađenje dolazi što bi omogućilo eventualno kažnjavanje onih koji ga izazivaju. Jedan od prvih satelita koji bi se mogao iskoristiti za takva mjerenja uskoro će lansirati Europska svemirska agencija (ESA). Mjerit će brzinu vjetra, a nosit će naziv Aeolus.

Osnovna je ideja usavršiti metodu gradnje nove vrste temelja s posebnim pojačanjima i dodacima koji bi valove koje proizvodi potres preusmjeravali na neizgrađeno područje oko zgrade i tako sačuvali objekt od rušenja ili oštećenja. No to je tek ekstremni primjer, ono što je puno realnije očekivati ove godine jest postavljanje takvog oblika zaštite oko nekih kritičnih područja u zgradama.

Sve smo bolji u preradi materijala na nanorazini. Rezultat je tog procesa upotreba nanotehnologije u proizvodima poput LED i plazma-televizora. No uskoro ćemo tu tehnologiju moći primijeniti i na cijele zgrade. Kada bismo svaku zgradu pretvorili u svojevrstan solarni kolektor, riješili bismo svjetske energetske probleme. Nanotehnologija neće biti korisna samo u prikupljanju energije jer, zahvaljujući njoj, materijali koji će se ugrađivati u zgrade imat će mogućnost samoobnavljanja. Zvuči nevjerojatno, ali znanstvenici napominju da i ljudi mogu osjećati stvari zbog nanotehnologije u našim stanicama pa će tako i građevine imati slične sposobnosti što je cilj moderne arhitekture.

Nedavno je i jednoj pacijentici u Nizozemskoj ugrađena umjetna donja čeljust nastala upravo u 3D printeru. Ono što osmislimo i skiciramo na računalu već sada, dakle, možemo pretvoriti u stvarnost. U ovoj godini trebala bi se obaviti prva testiranja bioloških 3D printera uz pomoć kojih će biti moguće printati ljudske organe što će eliminirati potrebu za presađivanjima.