Ubuduće će Vlada stambenu štednju poticati godišnje s 10 umjesto s 15 posto, a takva odluka potvrđena je na današnjoj sjednici Vlade. Kako je pojašnjeno, dobar dio građana takvu štednju nije koristio za kupnju stana, zbog čega u Vladi, po svemu sudeći, razmišljaju i o potpunom ukidanju ovakvog državnog poticanja.

Predstavljajući izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, ministar financija Slavko Linić kazao je da Vlada postotak državnih poticajnih sredstava od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u jednoj godini smanjuje sa 15 na 10 posto.

'U javnosti se prijedlog komentira da je to radi ušteda u državnom proračunu. Želim jasno naglasiti da motivacija nisu uštede u proračunu. Analiza ovih mjera je pokazala da je to u biti nenamjensko trošenje sredstava. Stimuliralo se stambenu štednju građana koji nemaju namjeru kupovati stan. Godišnje smo na to trošili 160 milijuna kuna u državnom proračunu, a u biti najveći dio njih nisu tu stimulaciju koristili za kupnju stana. Procjenjujemo da ovim mjerama dobijamo ono što želimo, a to je da mlađim ljudima omogućimo da dođu do stana i da se podigne stanogradnja, vidim da imamo ogroman broj praznih stanova', kazao je Linić, dodavši da će se u ovoj godini otvoriti i razgovori sa stambenim štedionicama o drugačijem načinu poticanja stambene štednje.

Da se stambena štednja nije korstila kako bi se kupio stan, posvjedočio je na primjerima i premijer Zoran Milanović.

'Znam neke koji su kroz štednju u stvari samo oplođivali ušteđevinu. I nakon godinu dan podigli novac i zaradili na kamati više nego što bi zaradili da su stavili samo u banku. Kad bi postojala obaveza da se kupi stan, kad bi to bilo regulirano kao dobrovoljna mirovinska štednja, to bi bilo nešto drugo. Ovako je to služilo ljudima koji imaju više gotovine, koji su likvidniji da na kamati umjesto 5 uzmu 8. To nije normalno poslovanje i to polako ukidamo i vidjet ćemo koje su druge mjere na raspolaganju', kazao je Milanović.

Sukladno danas predloženim izmjenama zakona maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava po jednom stambenom štediši u jednoj kalendarskoj godini iznosit će 500 kuna, dok je iznos osnovice za izračun državnih poticajnih sredstava ostao je isti, odnosno 5.000 kuna.