EKO-Udruga “Ravni Kotari“ upozorava na velik dio materijala iz šibenske tvornice TEF koji je dovezen na divlje odlagalište u selo Biljane Donje u Zadarskoj županiji, samo nekoliko metara od stambenih kuća i plodnog poljoprivrednog zemljišta

Eko udruga Ravni kotari uputila je HTV-u reakciju na njihov prilog koji govori kako se je u Šibeniku na području nekadašnje tvornice TEF sanirao teren koji će se koristiti u turističke svrhe. No, gledatelji su bili uskraćeni za informaciju gdje se taj materijal (troska) deponirao?

''Molimo da nas podržite u našoj nakani da javnost sazna kakav se " ekocid " dogodio na području Biljana Donjih u Zadarskoj Županiji i uz najplodnija polja i nasade Ravnih Kotara'', navode iz udruge.

U programu od srijede, 9.siječnja o.g. u emisijama Dnevnik i Regionalni dnevnik dan je prilog o sanaciji prostora oko bivše tvornice TEF u Šibeniku. Prilog pozitivno govori o uređenju terena na području bivše tvornice. U prilogu se spomenulo da je otpad (troska) odvežen iz Šibenika i da se time predmetni teren priprema u turističke svrhe. Međutim u prilogu nije navedeno gdje je taj materijal deponiran?

''Kao EKO-Udruga "Ravni Kotari" moramo reagirati i obavijestiti gledatelje da je velik dio tog materijala dovezen na divlje odlagalište u selo Biljane Donje u Zadarskoj županiji samo nekoliko metara od stambenih kuca i plodnog poljoprivrednog zemljišta.

Taj deponij pogrdno je nazvan "Crno Brdo". Time je učinjen neshvatljiv "ekocid", kao prvo, narušilo je sliku seoskog okoliša jer se to visoko brdo vidi iz svih okolnih sela, kao drugo, vjetar i kiša raznose crnu prašinu po okolišu.

Postoji realna opasnost da se zagade podzemne vode jer se radi o Vodozaštitnom području. U obližnjim selima nema gradskog vodovoda pa je prikupljenje kišnice jedini izvor za kućanstva i navodnjavanje poljoprivrednih površina. Time su vlasnici okolnih kuća bili prisiljeni ne skupljati kišnicu pa su gurle ( oluke ) morali isključiti iz dovoda u gusterne. To je bio savjet iz Centra za javno zdravstvo jer su neki pojedinci nosili vodu pomiješanu sa spornom troskom na pregled i analizu te im je savjetovano da se takva voda nikako ne koristi.

Sada ti mještani moraju kupovati vodu i dovoziti je cisternama. U blizini "Crnog Brda" nalaze se najplodnija polja se ekološkim projektima, kao što je EKO-selo Nadin koji ima certifikat najekološkijeg sela u Hrvatskoj. Navedeni materijal navožen je pod izlikom da će se nasipavati u buduću trajektnu luku Gaženica, no znalo se da taj materijal ne smije biti nasipavan u more.

Naša EKO-Udruga u nekoliko navrata upozoravala je nadležne službe i medije o tom nečuvenom "ekocidu" ali nije bilo odjeka od nadležnih službi.

I dalje ćemo ulagati naše napore da se stane na kraj dovoženju tog materijala i da se taj prostor što prije adekvatno sanira'', stoji u priopćenju udruge koje potpisuju Zdravko Belušić i Renato Pinčić.