Događaji

Ekstremi

Klimatske promjene obilježit će i 2013. godinu

Klimatske promjene obilježit će i 2013. godinu

Velike vrućine u Australiji, a čak -30 u Kini, samo je uvod u 2013. godinu, koja će diljem zemaljske kugle biti obilježena nizom klimatskih ekstrema.

''Imamo katastrofalno vrijeme, temperature preko 40 stupnjeva. Pripremamo se za toplije vrijeme, bilo je puno kiše pa je vegetacija velika, sad je stigla naglo suša, što sve pogoduje požarima'', tako nam o velikim vrućinama i njihovim posljedicama iz Australije govore neki hrvatski iseljenici.

O čemu se zapravo radi?

Prema globalnom klimatskom scenariju u idućih 50 godina očekuje se zatopljenje u prosjeku 2 do 3 stupnja, a jedna od posljedica je jačanje ekstremnih promjena, osobito toplih valova, ističe profesor Krešimir Pandžić iz DHMZ-a.

''Brže smjene, toplijih i hladnijih razdoblja, sušnih i vlažnih, kao što smo bili i svjedoci prošle godine u Hrvatskoj, to je karakteristika tih intenziviranja već postojećih prirodnih ekstrema'', napominje Pandžić.

A svi ti ekstremi u konačnici vode prema toplijem vremenu pa je tekuća godina označena kao najtoplija ikad. Još jedan je to u nizu dokaza koji potvrđuje da se Zemlja nalazi u procesu globalnog zatopljenja.

''Pretpostavlja se s 90 postotnom vjerojatnošću da je sve uzrokovano djelovanjem čovjeka, odnosno sagorjevanjem fosilnih goriva u industriji, prometu i energetici'', dodaje Pandžić.

A kako se čovjek bori protiv samog sebe? Sporazum u Kyotu po kojem bi se trebala smanjiti emisija stakleničkih plinova još nisu potpisale glavne ekonomske sile svijeta. Europa je po tom pitanju ipak nešto konkretnija. Po planu do 2020. godine svaka članica Unije, pa i Hrvatska trebala bi imati barem 20 posto izvora obnovljive energije.

''Ako te ne ispune plaćat će neke penale'', upozorava profesor.

Ipak, sudbina Zemlje je i ovaj put u rukama najmoćnijeg gospodarstva svijeta SAD-a. Mogu li struka i znanost pobjediti interese velikih korporacija? Pandžić koji je baš po tom pitanju razgovarao sa američkim kolegama tvrdi kako su im stajališta nakon uragana Sandy znatno omekšala, te da bi SAD mogle potpisati protokol iz Kyota.

"To se čak događa u pojedinim državama. Neslužbeno u Kaliforniji, a što se tiče znanstvenog stajališta, znanost Sjedinjenih Američkih Država jasno stoji na stajalištima znanstvenika ostalog svijeta", zaključuje Pandžić.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.