Glavni problem su dodaci
Plaće u ministarstvima kasnit će zbog sustava obračuna
Zbog nespremnosti na Centralni obračun plaća (COP), 20.000 službenika i namještenika u 17 ministarstava još uvijek je bez plaća. Glavni problem, doznajemo u Ministarstvu finanacija, su dodaci koje sustav ne prepoznaje, a nije lako centralno obračunavati plaće kada primjerice za isto radno mjesto u različitim ministarstvima imate različite koeficijente. Pravi problemi tek se očekuju kada sustav obuhvati sve plaće iz proračuna.
"Nema krajnjeg roka, ali informatičari, tehničari, rade, svi su zainteresirani, državna riznica je spremna. Danas je 8. veljače, mi smo ih navikli na isplate brzo, na vrijeme. Očekujem da će tehnički problemi biti riješeni brzo, na vrijeme i da će plaće biti u ponedjeljak u ovih 17 ministarstava.", umiruje zaposlene glavni državni rizničar Miljenko Fičor.
Za kaos nisu krivi samo tehnički problemi. Problem je u sustavu koji su postavili prethodnici, a problem je u otporima, doznajemo u Ministarstvu. Postoje dodaci koje sustav ne prepoznaje, a nije lako centralno obračunavati plaće kada primjerice za isto radno mjesto u različitim ministarstvima imate različite koeficijente. Ministarstvo financija poručuje - uvodimo red. Stvarni razmjeri problema tek se očekuju kada COP obuhvati sve plaće na proračunu - od prosvjete do zdravstva, vojske i policije. To se očekuje od ožujka. A poslovica kaže - "dok nekom ne smrkne, drugom ne svane..
"Zato što 17 ministarstava nije bilo spremno primiti plaću, i umirovljenici i prosvjetari i zdravstveni djelatnici dobili su plaće danas umjesto u ponedjeljak.", rekao je glavni državni rizničar. A glavni državni rizničar Miljenko Fičor izvijestio je i o rashodima državnog proračuna u siječnju koji su milijardu i 200 milijuna kuna veći nego lani. Manjak iznosi 2 milijarde i 600 milijuna. Tu, pak, razloga za brigu nema.
"Svi su ti rashodi izvršeni na način da su isplaćeni prije nego što su bili planirani. Isplatili smo poticaje stambenim štedionicama, mirovinskim fondovima, isplatili smo 258 milijuna kuna interventnih sredstava veledrogerijama za lijekove, isplatili smo decentralizirane funkcije općinama i gradovima koje smo trebali tek u veljači", pobrojio je Fičor koji zaključuje da državna riznica nema problema s likvidnošću.
"Na zahtjev proračunskih korisnika, a zahvaljujući likvidnosti koju državna riznica ima, udovoljili smo zahtjevima za prijevremenom isplatom pojedinih rashoda", kaže Fičor.
Dobre vijesti iz Ministarstva finacija stižu kada je u pitanju nelikvidnost koja je u godinu dana značajno smanjena. Blokade su po prvi put ispod 40 milijardi kuna - u listopadu su iznosile gotovo 45 milijardi. Odnose se na 65 tisuća poslovnih subjekata koji zapošljavaju 53 tisuće radnika. Rezultat je to i predstečajnih nagodbi, kažu u Ministarstvu financija. Više od 3 tisuće je zahtjeva za nagodbom - ukupne obveze 30 milijardi kuna, iznos blokada 9 milijardi kuna.
Najviše tvrtki je u prerađivačkoj industriji građevinarstvu i trgovini. Osim predstečajnog postupka koji daje rezultate, dobar je odaziv na direktne nagodbe dužnika i vjerovnika. Dio tvrtki je izbrisan je iz sudskog registra, čeka se i da banke inteziviraju svoj dio posla u zatvaranju njihovih računa. No red ne paše svima. Šokiraju zloporabe transparentnosti postupaka predstečajnih nagodbi pa se tvrtkama otežava poslovanje, kaže visoki izvor iz Ministarstva finacija i proziva INA-u koja obustavlja isporuke, traži avansno plaćanje ili plaćanje u roku od 15 dana umjesto 30 odnosno 60.
Odobreno je više od 7 tisuća reprograma poreznog duga u ukupnom iznosu većem od 3 milijarde kuna. Bilježi se dobra naplata - preko 80 posto. Izvor iz Ministarstva financija proziva privrednike koji se žale na porezna opterećenja i podsjeća - jedino su opterećeni građani i to većim PDV-om. Sada se okrećemo njima, kažu, pa će svoj porezni dug moći reprogramirati i na 30 do 60 rata otplatiti glavnicu uz kamate od 4,5 posto. Ranije kamate bit će im otpisane. Što se sustava fiskalizacije tiče, od 459 nepavilnosti samo je 5 objekata zapečaćeno. Ostali su popravili sve što su im inspektori zamjerili, a da tomu nije kraj, govori najava iz Porezne da će oko 30 posto inspektora biti u akciji provjera obveznika fiskalizacije tijekom cijele godine.
Vezane vijesti
-
Premijer Andrej Plenković najavio je u srijedu u Hrvatskom saboru da će od siječnja minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3400 na 3 750 kuna, odnosno na 500 eura neto.
-
Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi puta je viša od 7.000 kuna, istaknuo je u četvrtak na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, ocijenivši da je tome pomogla porezna reforma i državna pomoć gospodarstvu za vrijeme pandemije koronavirusa.
-
Vlada RH danas će donijeti uredbu o povećanju minimalne plaće u Hrvatskoj na iznos od 4250 kuna u bruto, odnosno 3400 kuna u neto iznosu, počevši od 1. siječnja 2021. godine te će sukladno s tim rasti i minimalna studentska satnica.
-
Minimalnu plaću u Hrvatskoj prema procjenama prima 30 do 50 tisuća zaposlenih osoba.
Izdvojeno
-
Djelomice sunčano uz više oblaka u prvom dijelu dana, osobito ujutro na jugu Jadrana gdje će još mjestimice padati kiša.
-
Topla čokolada jedan je od omiljenijih toplih napitaka diljem svijeta, posebno u hladnim zimskim mjesecima. Bogatog, kremastog okusa i intenzivnog mirisa čokolade, ovaj napitak pruža utjehu i toplinu te budi osjećaj nostalgije i zadovoljstva.
-
Jeste za šah i pivo? Red izazova i red opuštanja uz pivo u pogonu pivovare? Poklonite sebi i svojima jedan 'Christmas chess challenge' i zaigrajte šah s bivšim prvakom Hrvatske!
-
U petak, 13. prosinca, Zimski park na Višnjiku zasjao je u blagdanskom duhu uz dolazak Kamiona Djeda Mraza u organizaciji Auto Hrvatske.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.