Skupina mladih znanstvenika i asistenata uputila je danas javnosti otvoreno pismo u kojem daje potporu profesoru Aleksandru Štulhoferu koji je, ističe se, kolateralna žrtva žestokih javnih rasprava o četvrtom modulu Kurikuluma zdravstvenog odgoja, piše HRT

Mladi znanstvenici i asistenti koji su surađivali sa Štulhoferom drže neutemeljenima diskvalifikacije profesora Štulhofera, kojega je Judith Reisman tijekom svog boravka u Hrvatskoj optužila da je u svom radu surađivao s pedofilima. Odbacuju i pokušaje narušavanja njegova znanstvenog i moralnog ugleda putem podmetanja kojima se maliciozno konstruira njegova odgovornost za nešto s čime on osobno ne može imati nikakve veze niti odgovornosti.

Kurikulum zdravstvenog odgoja i njegov četvrti modul izrađivao je cijeli tim znanstvenika i stručnjaka, no upravo je profesor Štulhofer pokazao najveću spremnost na dijalog želeći doprinijeti informiranoj, cjelovitoj i argumentiranoj javnoj raspravi, napominje se. Umjesto rasprave postao je metom verbalnih napada kojima se njegov karakter i namjere pokušava dovesti u pitanje propitivanjem moralnih osobina nekih osoba s kojima je surađivao, ističe se.

Suradnja na znanstvenim projektima s drugim znanstvenicima nikako ne podrazumijeva poznavanje njihovih privatnih biografija ili slaganje u svjetonazoru, ističu, pozivajući sudionike rasprave o spolnom odgoju da se u polemikama usredotoče na meritum spora i snagu vlastitih argumenata, a ne na difamaciju sudionika u raspravi.

Štulhofer je jedan od vodećih i najcjenjenijih hrvatskih društvenih znanstvenika, prema kriterijima kvalitete i kvantitete objavljenih radova i međunarodnoj znanstvenoj produkciji u najznačajnijim časopisima, a upravo je humana primjena znanstvenih spoznaja za opće dobro bitna odrednica njegova rada, stoji u pismu.

Podsjeća se da je istraživao kognitivne, afektivne i bihevioralne odrednice spolno rizičnog ponašanja, radi doprinosa programima prevencije širenja spolno prenosivih bolesti, a u više navrata angažirala ga je Svjetska zdravstvena organizacija u konzultantskim misijama za bihevioralna praćenja HIV/AIDS-a u državama u kojima su takva istraživanja prijeko potrebna, ali i teško provediva, Iranu, Iraku, Sudanu, Jemenu, Turkmenistanu, Palestini i drugdje.

Petnaestak potpisnika pisma dolaze, među ostalim, sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, Sveučilišta u Zadru, Instituta za migracije i narodnosti.

HRT/eZd