Prije desetak dana europski povjerenik Johannes Hahn našim je političarima u Zagrebu savjetovao kako su biosektori, poput biotehnologije, poljoprivrede i vodoprivrede područja u kojima Hrvatska ima priliku za daljnji rast i razvoj, javlja radio Zadar

No, dodao je kako Hrvatska mora sama identificirati strateške sektore i u njima se specijalizirati. S time se slaže i ugledni stručnjak za europske fondove dr. Neven Šimac koji kaže da treba imati razborite i uredne strategije, jednu viziju kamo ide pojedina zemlja na tom konkretnom području gdje EU ima neku nadležnost.

Iz strategije treba proizlaziti ono što se zove akcijski plan , iz toga godišnji programi i projekti, a uz velike projekte infrastrukturne koji zanimaju svih treba imati i studiju utjecaja na okoliš i studiju izvodljivosti konkretnog projekta.

Treba u pravilu imati i otkupljena zemljišta na kojima će se nešto graditi upozorava Šimac. Više od 80 posto sredstava namijenjenih Hrvatskoj je u kohezijskom fondu, koji je ustanovljen kako bi se ujednačila razvijenost europskih regija i država. Njime se financira zaštita okoliša - prvenstveno vodoopskrba i odvodnja, te prometna infrastruktura, kaže doktor Šimac.

Promislimo samo na zadarski arhipelag , na odvodnju duž obale, da li ispuštati u more sve te otpadne vode ili ih pročišćavati i u kojem stupnju. To je prevažno za Hrvatsku. Ali tu je i infrastruktura kolektivnog prijevoza. EU mnogo radije financira željeznice, negoli ceste i autoceste jer je to individualni autoprijevoz koji i zagađuje mnogo više. Tu su i plovni putovi i luke, kazao nam je doktor Šimac.

Hrvatska ne bi smjela nespremna dočekati ulazak u Uniju i potrošiti godinu dvije na izradu projekata, kako je bio slučaj u nekim novim članicama - napominje dr. Šimac. Valjda smo u ovih desetak godina priprema za ulazak u Uniju nešto naučili i iz primjera tih zemalja.

radio Zadar/eZd