Poslodavci su se našli u situaciji da kreditiraju državu jer već mjesec i pol nisu dobili naknade koje su dužni isplatiti radnicima na bolovanju. Procedura ide ovako: naknade za bolovanje dulje od 42 dana koje ide na teret HZZO-a poslodavac isplaćuje djelatniku te se potom naplaćuje od države. No, ovaj zadnji korak ostao je izgubljen u procesu,piše vecernji.hr

Usto, stopa bolovanja, na teret HZZO-a koja je lani u studenome bila 1,75 posto, doznajemo od izvora bliskih upravi Zavoda, posljednjih je mjeseci porasla čak deset posto. I dok je novac u proračunu koji je HZZO ove godine planirao izdvojiti za bolovanja 900 milijuna kuna, što je trideset milijuna kuna manje nego lani, govori da bi se situacija s isplatama mogla i dodatno pogoršati.

Čekanje u niskom startu

U HZZO-a kažu da će ovaj mjesec, u skladu s raspoloživim novcem, platiti doznake s dospijećem 12. siječnja dok će do kraja mjeseca biti plaćene doznake kojima je dospijeće do 28. siječnja.

- U intenzivnim smo dogovorima s Ministarstvom financija kako bi se što prije pokrenula sanacija u kojoj se za HZZO u ovoj godini u proračunu planirana 1,1 milijarda kuna - prokomentirao je situaciju direktor Zavoda Siniša Varga. Nada se, kaže, da će time riješiti dva goruća problema plaćanja lijekova za koje je ukupni dug više od četiri milijarde kuna i bolovanja za koja Zavod za prošlu godinu duguje 138,6 milijuna kuna. Kad je riječ o porastu stope bolovanja, Varga tvrdi da je to posljedica brojnih otkaza zadnjih mjeseci, samo je u siječnju na bolovanju bilo 34.146 ljudi kada se odbiju ona zbog ozljeda na radu ili komplikacija u trudnoći.

- Radnici, u dogovoru sa svojim liječnicima opće prakse, čekaju u niskom startu pa kad načuju da bi mogli dobiti otkaz, otvaraju bolovanje - rekao je Varga i dodao kako je Zavod stoga pojačao kontrole otvaranja bolovanja.

- Od početka srpnja do kraja prosinca u 2012. godini, kontrolori su u izvanrednim kontrolama provedenim na zahtjev poslodavca zatvorili 637 bolovanja - istaknuo je Varga. Obiteljskim liječnicima koji su neopravdano otvarali bolovanja izrečeno je lani 836 mjera, od čega 372 opomene, 375 opomena s naplatom štete, 67 opomena s novčanom kaznom, 12 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete te devet opomena pred raskid ugovora, a pokrenut je i jedan raskid ugovora.

- Točno je da su kontrole česte, a kazna su, uz opomenu, od 3 do 10 tisuća kuna i isplatu pune plaće pacijentu kojem je neopravdano otvoreno bolovanje - potvrdio je dr. Mario Malnar iz KOHOM-a. Posebno kontroliraju radna bolovanja, a poslodavci koji dijele otkaze sami upozoravaju HZZO na djelatnike koji su uoči otkaza otišli na bolovanje.

Teške kontrole bolovanja

- Ljudima koji dođu obiteljskom liječniku po bolovanje nakon što im je već pokrenut otkaz, to ne može pomoći jer će, po zakonu, otkaz dobiti bili na bolovanju ili ne - istaknuo je Malnar. Smatra da je bolovanja koja ljudi uoči otkaza otvaraju kako bi se spasili na još nekoliko mjeseci obiteljskom liječniku jako teško kontrolirati.

- Puno je ljudi koji imaju kronične bolesti za koje nikada nisu otvarali bolovanje - kazao je dr. Mario Malnar. Najviše je riječ o bolestima kralježnice, reumi ili sličnim dijagnozama zbog kojih pacijent uvijek može ustvrditi, posebno ako je riječ o težim radnim mjestima, da je bolestan i da ne može raditi.

VL/eZd