U Uredu predsjednika Ive Josipovića traje zajednička zajednica Savjeta predsjednika za gospodarstvo i Vijeća za socijalnu pravdu. Dvadeset je preporuka za olakšanja dužničke krize građana i jačanja društvene pravednosti i solidarnosti predložio predsjednik Josipović, a o kojima će Savjet za gospodarstvo raspravljati.

Prva i najvažnija preporuka je da se predlaže Vladi i Saboru da u što kraćem roku uvedu institut osobnog bankrota ili stečaja građana. Druga preporuka je da bi Vlada za dugove državi ili onim tvrtkama i institucijama u državnom vlasništvu koji su periodične naravi trebala donijeti odluku da se neće pokretati parnice i ovrhe dok dug ne dostigne određenu minimalnu razinu. Predlaže se da ta razina bude 5.000 kuna. Istu bi odluku trebale donijeti i jedinice lokalne samouprave.

Preporučuje se da treba motivirati privatne tvrtke, kao telekomunikacijske tvrtke, banke, ali i građane da ne pokreću parnice i ovrhe kod takozvanih periodičnih obveza u slučajevima kada su troškovi, parični i ovršni, razmjerni dugu tako da se propiše da vjerovnik, tužitelj ili ovrhovoditelj nema pravo na trošak ako je predmet spora ili ovrhe manji od 5.000 kuna.

Predsjednik predlaže i jačanje sudske kontrole ovrhe. Također se predlažu i izmjene Ovršnog zakona tako da se, bez obzira na postignutu cijenu, smatra da je dužnik ispunio dug u visini dvije trećine vrijednosti nekretnine. Predlaže se da se predvide slučajevi u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnik stana ili se taj stan može prodati u ovrsi, ali se dužnik ne može deložirati već za određeno vrijeme dobiva status posebne vrste najmoprimca.

Predsjednik predlaže i preuređenje instituta fiducije tako da se nerazmjerne fiducije treba smatrati ništavnima jer imaju element lihvarstva. Kaže se da i HNB treba preuzeti nadzor nad formiranjem kamatne stope i nadzirati opravdanost promjene kamatne stope. Isto tako, HNB kao regulator bi trebao motivacijskim mjerama, a Vlada poreznim i drugim mjerama pomoći da banke svim građanima s teško otplativim kreditima ponude otpis dijela duga socijalno ugroženijim dužnicima, reprogram kredita, moratorij na otplatu kredita te transformiranje kredita u švicarskim francima u neki drugi oblik kredita bez naknade uz jasan povoljniji status dužnika.

Predlažu se i izmjene Zakona o obveznim odnosima tako da zateznu kamatu treba drukčije definirati, odnosno da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice.

Među 20 preporuka nalazi se i ona da se promjenom Ovršnog zakona ovršnim zahtjevima radnika daje prednost u slučaju konkurencije ovrha. Predsjednik predlaže i jačanje edukacije građana, poticanje projekata socijalnog poduzetništva i socijalnih paketa proizvoda za prezadužene i siromašne građane.Kaže se da bankarski sektor treba ponuditi održive, ali socijalno orijentirane pakete proizvoda za otklanjanje prezaduženosti svojih klijenata, a predsjednik je pozvao i dobrostojeće tvrtke i građane za osnivanje Fonda solidarnosti koji bi trebao poduprijeti socijalne projekte.

"Dužnička kriza pritisla je mnoge naše građane. Ona ja posljedica ukupnog lošeg gospodarskog stanja, malih primanja i nezaposlenosti, bolesti i invaliditeta, minornih mirovina. Pravo rješenje dužničke krize samo je gospodarski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta. Ali, čekajući gospodarski oporavak, ne možemo nijemo gledati kako sve veći broj građana i njihovih obitelji tone u neizlječivo siromaštvo, gledati kako gube svu svoju imovinu i kako oni i njihove obitelji ne mogu ostvariti ni najosnovnije potrebe. Hrvatska jest i mora biti socijalna država", pojasnio je svoje preporuke predsjednik Josipović.