PDV na koncertne ulaznice od 25% uznemirio je organizatore glazbenih događanja koji najavljuju njihovo otkazivanje. Neki festivali poput heavy metal festivala Burning Sea koji se trebao održati u Zadru, već su otkazani, a sličnih najava ima još. Dogodi li se to, Hrvatska bi izgubila kulturne manifestacije, ali i značajan prihod od turizma.

Hrvatsku je prošle godine posjetilo 11,8 milijuna turista, a prihod od turizma je u prvih devet mjeseci iznosio 6,3 milijarde eura. Naše prirodne ljepote mnogima su idealne za odmor, ali često nam se zamjera kako ne radimo dovoljno na kreiranju dodatnog sadržaja. Upravo je ponuda različitih glazbenih festivala privukla veliki broj mladih koji su, uz uživanje u prirodi, odlučili svoj odmor 'potrošiti' i na zabavu.

"Prije smo nudili sunce more i plažu, a sad su različitu strani promotori stavili Hrvatsku na svoju mapu kao poželjnu destinaciju za organizaciju festivala", kaže Adnan Mehmedović, promotor kluba Papaya na Zrću, našem najpoznatijem odredištu za ljetnu zabavu i glazbene festivale. Omladinski turizam jedan je od najbrže rastućih oblika turizma. Hrvatska je posljednjih godina bila privlačna jer je bila neotkrivena, a tome svjedoči i činjenica da, recimo, kroz Zrće godišnje prođe oko 350 tisuća turista.

Veliki uspjeh imaju i festivali, prije svih Outlook i Dimensions, koji se održavaju u Puli. Prošle godine je samo zbog tih festivala Pula zabilježila više od 70 tisuća noćenja, kaže direktorica TZ Grada Pule Sanja Cinkopan Korotaj.

"Ako gledamo samo smještaj, hranu i okolne stvari, gosti tih festivala su samo prošle godine potrošili 2,5-3 milijuna eura", rekla je Cinkopan Korotaj dodavši kako su ovi festivali dodatno značajni za našu turističku ponudu i zbog njihove promidžbe. Naime, oni su uglavnom orijentirani na strano, pretežno britansko, tržište, a promocijom festivala promoviraju i lokaciju na kojem se on održava. Nije rijetko da se oglasi za Outlook festival vide i u londonskoj podzemnoj željeznici, a samim time Britanci masovno dolaze u Hrvatsku na odmor i zabavu. Upravo su oni i najzahvalniji gosti što se tiče potrošnje.

"Negdje u prosjeku je izračunato da neki gost, recimo iz Velike Britanije koji dolazi na Zrće u tjedan dana potroši između 400 i 500 eura van festivala - na restorane, na različite suvenire, izlete i slično", istaknuo je Mehmedović.

Svoj dio ovog financijskog kolača želi zagristi i Grad Šibenik koji svoju turističku ponudu posljednje dvije godine bazira na sloganu 'Šibenik - grad festivala'.

"Pošto smo mi još uvijek grad koji nije klasično turistički, znači u jednoj smo prijelaznoj fazi iz industrijskog u postindustrijski grad koji teži turizmu, mi bogatim kulturnim programom privlačimo ljude sa strane", rekao je direktor TZ Grada Šibenika Dino Karađole. Najveći zamašnjak njihovoj ponudi dao je Terraneo festival pokrenut prije dvije godine, a koji privlači po nekoliko desetaka tisuća posjetitelja.

"Grad Šibenik sa svojim uslužnim kapacitetima ne može ni apsolvirati te brojke. Što se tiče lokalne ekonomije, ona je pokrenuta na svim razinama - rade i privatni iznajmljivači, hoteli su puni u to vrijeme, taksisti i drugi, tako da je on dobar u svim ekonomskim segmentima. Stvarno je dobro posjećen i veliki je potencijal za naš grad", rekao je Karađole.

Turistički djelatnici puni su pohvala za festivale, a i organizatori ističu kako im turistički radnici daju podršku. Problem je jedino u Ministarstvu financija koje ne smanjuje PDV. Iako će se velika većina najavljenih festivala ove godine održati, ako se stvari ne promjene, ističe Mehmedović, u budućnosti se mogu očekivati otkazivanja.

"Taj PDV na ulaznice je dosta odbojan promotorima i oni razmišljaju potencijalno o promjeni destinacije. Nije Hrvatska jedina zemlja na Mediteranu koja nudi more, sunce i lijepe otoke. Ti promotori, ako dobiju bolje uvjete negdje, oni će bez ikakvih osjećaja preseliti sve svoje festivale na drugu lokaciju", istaknuo je Mehmedović.

Ulaskom Hrvatske u EU, otvorit će se i nove mogućnosti za organiziranje glazbenih festivala. Šengenski režim olakšat će dolazak stranih izvođača, mladi će lakše moći do Hrvatske i mogli bismo očekivati još veće prihode. No, PDV na ulaznice je velika prepreka pa bi umjesto dolaska novih, mogli izgubiti aktualne festivale. Turistički radnici su složni - to bi nam nanijelo veliku štetu.

"Mi bi izgubili jedan veliki potencijal. Sigurno da nama ne bi išlo na ruku da se tako nešto dogodi", izjavio je Karađole, a slično govori i Cinkopan Korotaj.

"Razumijem organizatore da traže da se smanji taj PDV. Po meni čak to i ne bi bio za državu ne znam koji gubitak jer to u ukupnim brojkama nije ne znam koji novac da bi država ostala bez velikih sredstava. Dogodit će nam se da će festivali, pogotovo sad kad se otvore granice, otići u neke druge zemlje gdje im je to jeftinije. Na kraju krajeva, oni tu rade za novac. Kod nas im se skupi jako puno nameta, a ako im se to ne isplati, neće to više raditi", istaknula je Cinkopan Korotaj.

Sam PDV na koncertne ulaznice jedan je od najvećih u Europi. On u prosjeku iznosi između 5 i 8%, a njegovim smanjivanjem na tu granicu, ulaskom u EU umjesto otkazivanja postojećih, možda bi mogli računati na pokretanje novih festivala.

"Povećavanjem broja manifestacija svi će biti sretniji. Gospodarstvo i turizam će sigurno ostvarivati bolji profit. S većim nametima samo ćemo odbiti organizatore koji su prepoznali Hrvatsku kao top destinaciju za različite kulturne manifestacije", zaključio je Mehmedović.