Marijan Đurek, bivši gradonačelnik Zlatara, prvi je gradonačelnik u Hrvatskoj koji je osuđen jer je svojim djelima doveo - Grad do bankrota. Presuda, koju mu je jučer izreklo Vijeće zagrebačkog Županijskog suda, pod presjedanjem sutkinje Tanje Pavelin Borzić, zasad nije pravomoćna, piše vecernji.hr

Đurek, koji se na objavi presude nije pojavio (a prema zakonu na objavi i ne mora biti, op. a.) nepravomoćno je osuđen na jedinstvenu kaznu od tri godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprava te nesavjesnog vođenja poslovnih knjiga.

Osam uhićenih

No, vjerojatno je za Đureka gore od zatvorske kazne to što, prema presudi, Gradu Zlataru mora vratiti 23,7 milijuna kuna, za koliko je prema optužnici svojim djelima oštetio Zlatar tijekom četiri godine gradonačelnikovanja. Uz to, Đurek mora platiti 3000 kuna sudskih troškova. Rezime je to akcije Carevo ruho, koja je počela uhićenjem Đureka te još sedam osoba krajem 2009. godine.

U međuvremenu Đurek je ostao osamljen na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda.

Postupak je protiv petero njegovih suoptuženika - Mate Crnca, Marijana Posarića, Željka Šutine, Alojza Kokoleka i Marice Duktaj - razdvojen te se njima sudi na Općinskom sudu u Zlataru. Još dvojica Đurekovih suoptuženika, Zoran Zeba i Vlado Kavać, priznali su krivnji prije početka suđenja te su uvjetno osuđeni.

Prema optužnici, USKOK je teretio Đureka da je od travnja 2005. do 27. svibnja 2009. godine, kao gradonačelnik Zlatara, prekomjerno zadužio Grad, podižući više kredita u poslovnim bankama, a sve kako bi tim novcem asfaltirao ceste u gradu, financirao građevinske radove, sagradio pješačke staze...

Nijekao krivnju

Đurek je sve to učinio, navodi se u optužnici, iako je znao da u gradskom proračunu nije osiguran novac za te radove kao ni za povrat kredita. Osim toga povrat kredita jamčio je cjelokupnom gradskom imovinom, što je na kraju dovelo do bankrota Grada jer su mu bili blokirani računi i imovina.

Uz to, Đureku se stavljalo na teret i da je sve kredite digao mimo svake procedure.

Za njih nije imao suglasnost ni Gradskog vijeća Zlatara ni Vlade RH, što je prema zakonu morao imati. Nadalje, poduzeća kojima su nakon dobivenih kredita dodijeljeni građevinski poslovi uređivanja grada dobili su ih mimo svake zakonom propisane procedure, tvrdila je optužba.

U svojoj obrani Đurek je zanijekao krivnju, ustvrdivši kako je sve što je radio, radio za dobrobit grada. Iskazivao je da mu nije bila namjera oštetiti Grad Zlatar niti pribaviti sebi korist, nego je namjeravao poboljšati infrastrukturu grada.

VL/eZd