Europa se, pogotovu njezin jug, suočava s time da sve više građana zbog nemogućnosti plaćanja obveza gubi krov nad glavom. Počelo je to 2008. godine, kad su se slike deložacija iz SAD-a preselile u Europu, ali dok je u Americi taj žestoki val prošao nakon godinu ili dvije u europskim zemljama taj se problem posljednjih pet godina sve više zaoštrava i tjera vlade na reakcije, piše novilist

Lani deložirano 308 obitelji

Od početka siječnja do kraja studenoga prošle godine u Hrvatskoj je deložirano 308 obitelji iz kuće ili stana, podaci su to koje je prikupilo Ministarstvo pravosuđa sa svih općinskih sudova kako bi u veljači odgovorilo na pitanje saborske zastupnice Nensi Tireli koju je zanimalo koliko je obitelji deložirano iz svojih domova u prošloj godini zbog nepodmirenih financijskih obveza i ovršnih postupaka. Ta se brojka u međuvremenu promijenila jer su deložacije nastavljene i ove godine, a u sljedećim će mjesecima, prema Očevidniku nekretnina, kao posljedica ovrhe biti prodano 542 kuće i stana.

Nakon Španjolske, gdje je tamošnja vlada, u nedostatku trajnijeg rješenja naprosto zaustavila deložacije na dvije godine, ovog vikenda je reagirala i nova talijanska vlada. Ona nije otišla toliko daleko da bi i bankama spriječila deložaciju, nego je tek odlučila da država svoja potraživanja neće ubuduće namirivati ovrhama. Talijanska porezna agencija Equitalia više neće moći pokretati ovrhe nad prvom nekretninom, ako je vlasnik državi dužan manje od 120 tisuća eura.

Uz to dužnici su dobili priliku podmiriti svoje obveze u 120 mjesečnih obroka, odnosno u deset godina. I španjolske i talijanske vlasti na takve je poteze natjeralo sve više samoubojstva građana koji su izgubili dom u ovrsi, ali i činjenica da ništa u njihovoj ekonomiji ne daje nadu da bi se trendovi, kad je u pitanju povećanje zaposlenosti pa tako i lakša otplata duga, mogli uskoro promijeniti.

Sa sličnim problemima suočava se i Hrvatska. Posljednjih godinu dana javnost je zaokupljalo nekoliko akcija u kojima su udruge pokušale spriječiti deložaciju obitelji koje nisu mogle otplaćivati svoje obveze uglavnom bankama, ali i državi. Tako su postajali sve glasniji zahtjevi da država zakonom spriječi deložacije iz stanova ili kuća koje su njihovim vlasnicima jedine nekretnine i jedino mjesto za život. Problem čini se prepoznaju i vlasti u Hrvatskoj, bilo da je riječ o Vladi ili predsjedniku Ivi Josipoviću, ali i u najvećoj oporbenoj stranci i svi se slažu da se nešto treba pokušati učiniti kad je u pitanju deložacija ljudi iz jedine nekretnine koju imaju.

Josipovićeve mjere

Predsjednik Josipović u ožujku je iznio 20 mjera za olakšanje dužničke krize građana, a zauzeo se između ostaloga za to da se od ovrhe izuzme stan koji služi za stanovanje i koji ne prelazi minimalne standarde za život. U Uredu predsjednika jučer su nam odgovorili da se predsjednik i dalje zalaže za istu stvar, da je dao svoje preporuke te da ima saznanja da se radi na tome da se neke od tih preporuka pretvore u zakonska rješenja.

I dok predsjednik u tom području nema nikakve ovlasti i može davati preporuke, Vlada je ta koja bi morala osmisliti zakonske izmjene kojima bi se štitile nekretnine u kojima ljudi žive, a da ipak ne ugrozi vjerovnike ili ne zaustavi odobravanje stambenih kredita uz hipoteke, jer u slučaju da se u potpunosti zabrani ovrha te hipoteke ne bi značile ništa.

Iz Ministarstva pravosuđa potvrđuju da »pripremaju izmjene Ovršnog zakona koje bi u javnoj raspravi mogle biti već ovoga ljeta«. - Između ostaloga te izmjene idu u smjeru jačanja zaštite dostojanstva ovršenika u ovršnom postupku, posebice kad je u pitanu ovrha na nekretninama i ovrha na temelju vjerodostojne isprave, poručuju iz Ministarstva pravosuđa. Na pitanje kako bi se tim novim pravilima regulirala ili eventualno spriječlila ovrha na jedinoj nekretnini iz Ministarstva nismo dobili odgovor, uz objašnjenje da o detaljima, dok izmjene nisu pripremljene, ne mogu govoriti.

Volja vjerovnika

Da će se Hrvatska i dalje suočavati s problemom deložacija nakon ovrha, jer već petu godinu, jedina uz Grčku, u Europi ima pad gospodarstva, a time i zaposlenosti, upozorava i HDZ-ov zastupnik Domagoj Milošević. On kaže da se i njegova stranka zalaže za to da se pokuša spriječiti još veći društveni jaz koji nastaje između ostaloga zato što ljudi ostaju bez domova. Međutim, upozorava da država pri tome mora voditi računa što doista može napraviti da ne bi stvorila još veći kaos.

- Naravno da je posao države da učini sve što može da ljudi ne ostaju bez krova nad glavom. Država može odlučiti da neće naplaćivati porezna dugovanja ovrhom i to podržavam, ali ne može spriječiti druge vjerovnike da se naplate. Ako to želi, radi solidarnosti, učiniti i kad su u pitanju potraživanja drugih vjerovnika onda mora otkupiti ta potraživanja, upozorava Milošević.

Dodaje i da je to privremena mjera, te da je jedini pravi način borbe protiv deložacija povećanje zaposlenosti u državi.

U Vladi pak napominju da je Ministarstvo financija već ponudilo dužnicima-građanima da uz otpis kamata plate svoj porezni dug, te da je rok otplate i do 60 mjeseci. Uz to u proceduri su i izmjene zakona po kojima obrtnici za svoj dug više ne bi jamčili cijelom imovinom, pa im se obiteljski domovi više neće naći na bubnju ako ne plate dug.

NL/eZd