Po pitanju azila vrlo smo restriktivni: od 2004. godine do danas, azil je zatražilo 3,5 tisuće ljudi, a odobren je tek za njih 88

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju procjenjuje se kako će se povećati broj tražitelja azila u našoj zemlji. Po pitanju azila vrlo smo restriktivni: od 2004. godine do danas, azil je zatražilo 3,5 tisuće ljudi, a odobren je tek za njih 88. Istodobno, uoči ulaska u europsko društvo sve pravne norme usklađene su s EU direktivom, a Crveni križ radi na proširenju smještajnih kapaciteta.

"Kako si? Dobro. (I'm trying/ Trudim se) Ajde! Bok bok", pohvalila se prvim riječima iz hrvatskog 25-godišnja Tope Okoli.

Iz rodne Nigerije u Hrvatsku je stigla prije pet mjeseci. Njena obitelj i voljeni poginuli su u ratovima, ona se spasila.

"Voljela bih ostati. Ovdje su dobri ljudi, brinu se o meni. Divno je, ovdje sam prvi puta vidjela snijeg", kaže Tope.

Prije tri mjeseca iz Malija je pobjegao i 28-godišnji Yaya Touray. I on bi ovdje volio graditi budućnost, kaže. "Došao sam sam, ne znam gdje je moja obitelj, mnogi su mrtvi... Došao sam ostati", kaže Yaya.

Samo lani azil je u Hrvatskoj potražilo oko 2000 ljudi, uglavnom iz afričkih zemlja: Kenije, Somalije, a sve više ih je i iz Afganistana i Sirije. Trendovi se mijenjaju sukladno događajima u svijetu, u ovoj je godini azil zatražilo 250 ljudi, šest posto manje nego ih je bilo prije šest mjeseci, kaže Ivana Kranjic iz Centra za mirovne studije.

"Oko 80 posto osoba, tražitelja azila, napuste Hrvatsku prije nego je rješenje doneseno jer postanu svjesni da Hrvatska ima dosta restrikcija. Do sad smo dali tri posto od ukupno traženih, dok je taj prosjek u Europskoj uniji preko 20 posto", kaže Kranjic.

Skorim ulaskom u Uniju, mnogi pretpostavljaju kako će se povećati i broj tražitelja azila. Nenad Javornik iz Nacionalnog odbora za međunarodno humanitarno pravo Crvenog križa ističe da smo u svim segmentima zadovoljili pravne norme i proširili smještajne kapacitete.

"Svi zahtjevi koji se traže od zemalja Europske unije traže se i od nas. Mi ih ispunjavamo, no trebamo još raditi na kvaliteti. Treba se pripremiti za onaj broj koji dođe da ga na ispravan način prihvatimo, obradimo...", objašnjava Javornik.

Hrvatska ima izbjegličkog iskustva iz ratnih 90-ih zbog čega se, napominju u Centru za mirovne studije, trebamo truditi i pomagati. Tražitelji azila, podsjeća Kranjic, imaju pravo na boravak, prehranu, obrazovanje te hitnu medicinsku i socijalnu pomoć u iznosu od 100 kuna mjesečno, no nemaju mogućnost rada i zapošljavanja.

"Često se čuje da oni ovdje rade i oduzimaju nam posao. Nije istina. Tražitelji azila nemaju mogućnost rada, odnosno imaju pravo na rad tek nakon godinu dana. Situacija se mijenja kod azilanata, osoba koje dobiju zaštitu. Oni u Hrvatskoj uživaju gotovo sva prava koja imaju i hrvatski državljani", kaže Kranjic.

Ta prava od lani uživa i 28-godišnji Nigerijac Prince Soniyiki. U Hrvatskoj je tri godine, jezik je svladao no još uvijek se svakodnevno usavršava.

"Super mi je. Imam puno prijatelja u Zagrebu. Ljudi su mi pomogli, ljudi iz ove zemlje su jako ljubazni. Osjećam se kao da sam doma", priča nam Prince.

Trenutno je zaposlen u Centru za mirovne studije i to do kraja kolovoza na javnim radovima, nakon čega nastavlja tražiti posao i ovdje graditi budućnost.

U Hrvatskoj je azil do sad dobilo 88 osoba, četvero ih je zaposleno.