Nakon prvostupanjske presude u kolektivnoj tužbi protiv osam hrvatskih banaka, iz Udruge Franak su poručili kako je presuda protiv banaka vrlo jasna, argumentirana i pravno utemeljena, a da su sve ostalo samo zastrašivanja. Naglašavaju da nepravomoćnom presudom nije ukinuta valutna klauzula, kako se neće destabilizirati banke i kako one neće odjednom ući u silne gubitke.

Iz udruge opovrgavaju takve tvrdnje jer kažu da su one utemeljene na osobnim pretpostavkama jer su iznošene u javnost bez detaljnih saznanja iz obrazloženja presude.

Ističu da je cilj ovakvih poruka samo zastrašivanje potencijalnim posljedicama presude, te stvaranje pritiska na drugostupanjsko vijeće koje će o njoj odlučivati.

"Kao najvažnija isticala se teza o navodnom ukidanju valutne klauzule što je u potpunosti netočno. Naime, presudom nije ukinuta valutna klauzula CHF, ona je proglašena ništetnom u svim postojećim ugovorima s tom klauzulom:zbog toga što potrošači nisu bili upozoreni na rizik koji sa sobom nosi ta valutna klauzula; zbog toga što potrošači nisu bili upozoreni na to da HNB brani samo tečaj kune u odnosu na euro, dok u odnosu na druge valute tečaj nije branjen; iako je o tome sporadično govorio guverner HNB-a, bilo je potrebno na taj konkretni rizik upozoriti potrošače kod ugovaranja kredita; zbog toga što su banke znale da će valuta CHF aprecirati u odnosu na druge valute, pa kao savjesni poslovni faktor nikako nisu smjele ponuditi tako rizičnu valutu na period od 20 i 30 godina; sudac je to argumentirao izvještajem MMF-a iz 90-ih godina u kojemu se izričito govori da će nakon eurizacije biti pritisaka kapitala na CHF, što su banke morale znati, jer one prate izvještaje MMF-a; zbog toga što valutna klauzula treba biti iznimka, a ne pravilo, u zemlji s niskim stupnjem inflacije, a to je Hrvatska; zbog toga što je Hrvatska visoko eurizirana zemlja, i u takvoj zemlji banke koje su savjesne ne bi nikada nudile druge valute osima eura kao valutnu klauzulu, jer banke znaju da su sve druge valute vrlo rizične u eri fluktuirajućih tečajeva, itd", naglašavaju iz udruge.

Na to da će banke imati nakon pravomoćnosti presude trenutni gubitak od pet milijardi kuna kažu da se radi o potraživanjima koja će se smanjiti za pet milijardi kuna.

"Ta potraživanja vode se knjigovodstveno, ne radi se o 'živome' novcu. Banke neće ništa morati isplatiti dužnicima na temelju presude, već će morati evidentirati po svakom klijentu, u prosjeku 25% manje glavnice. Drugim riječima, dužnici neće danas biti dužni više nego što su dobili, nego nešto manje, dok će s druge strane banka bilježiti manje očekivane prihode, jer će morati glavnice s valutnom klauzulom CHF pretvoriti u kunske glavnice prema početnom tečaju CHF-a i kamatu odrediti kao fiksnu kamatu u veličini koja je ugovorena na početku kredita", stoji u priopćenju udruge na njihovim internetskim stranicama.

Pojašnjavaju i da banke unazad osam godina imaju stalni rast dobiti, koji se malo smanjio posljednje dvije godine zbog recesije i smanjenih plasmana svojih proizvoda. Ta dobit kretala se u iznosima od 3 do 5 milijardi kuna. U toj dobiti sadržana je i nelegalna dobit na temelju nezakonitih ugovornih odredaba vezanim uz kredite s valutnom klauzulom CHF. Sve što će se dogoditi jest to da će nezakonito uzet novac biti vraćen klijentima, i to direktno ili posredno: nakon pravomoćnosti presude anuiteti će biti manji za cca. 35%, što znači da će dužnici lakše otplaćivati svoje dugove, dužnici će na temelju individualnih tužbi moći uzeti preplaćena sredstva koja su uplatili bankama na temelju nezakonitih povećanja kamata; taj dio može se vratiti direktno dužniku, ili se može odbiti od glavnice, ovisi o dogovoru.

Zaključuju kako je sukus prvostupanjske presude jasan i jednostavan te da se radi o novcu koji je nelegalno uzet hrvatskim građanima.

"Treba istaknuti kako je, upravo suprotno katastrofičarskim prognozama upravo najveća banka, s najvećim portfeljom kredita u CHF-u, u svojem priopćenju konstatirala kako ima dovoljno kapitala za uredno poslovanje i u slučaju pravomoćnosti takve presude. One koji zastrašuju javnost mogućim posljedicama sudske presude, podsjećamo kako opisano oduzimanje novca građanima već neko vrijeme ima šire ekonomske posljedice, prije svega smanjenje osobne potrošnje, koje se već sada itekako odrazilo na državnom proračunu i stopi zaposlenosti", poručili su iz udruge.