Iako su (pro)rektori svih javnih hrvatskih sveučilišta, njih sedam, stavili potpise na ugovore o namjenskom državnom višegodišnjem financiranju znanstvene djelatnosti, na osnovi kojih bi od 2013. do 2015. sva sveučilišta trebala podijeliti 150 milijuna kuna, čini se da dodijeljeni iznosi nisu potpuno zadovoljili sveučilišta izvan Zagreba, osobito ona u Dalmaciji, prenosi slobodnadalmacija.hr .

Ove je godine iz tih ugovora osigurano ukupno 41,6 milijuna kuna za znanstvene djelatnosti na svim sveučilištima, od čega je više od pola, ili ukupno oko 26 milijuna kuna, pripalo Zagrebačkom sveučilištu.

Šest manjih sveučilišta moralo je podijeliti iznos od 15,7 milijuna kuna, od čega je Splitskome pripalo 5,1 milijun kuna. Zagrebačko sveučilište jest najveće u zemlji, na njemu studira 48,5 posto svih studenata u Hrvatskoj ili njih više od 70 tisuća, no postavilo se pitanje odskače li produktivnost u Zagrebu toliko da šest sveučilišta ne mogu ukupno dobiti ni približno isti iznos kao to jedno.

Splitski rektor prof. dr. Ivan Pavić kazao nam je na potpisivanju ugovora u četvrtak kako je zadovoljan jer je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspodjelu novca prepustilo sveučilištima, a Ministarstvo će provoditi samo nadzor, što je novi model u odnosu na dosadašnji, kada je Ministarstvo upravljalo cijelim procesom.

Ima kuna i u Zakladi

- No, ne možemo biti zadovoljni kriterijima raspodjele novca prema sveučilištima - dodao je rektor, a podsjetimo, njegov je argument da je Splitsko sveučilište prema ključnim kriterijima za dodjelu novca - a to je broj znanstvenika, broj objavljenih radova, odnosno citiranost - drugo sveučilište u zemlji. Međutim, kazao je, ako se pogleda broj citata s obzirom na broj znanstvenika, onda su prvi u zemlji. Ipak, ne samo da su debelo zaostali za Zagrebom, nego je ispred njih i Rijeka, kojoj je pripalo 6,2 milijuna kuna. Prema broju studenata, primjerice, Splitsko je sveučilište s oko 22 tisuće studenata veće od Riječkoga, koje ima oko 20 tisuća. Iako su kriteriji utvrđeni nakon višemjesečnih pregovora predstavnika svih sveučilišta s Ministarstvom, i na koncu doneseni kao svojevrsni kompromis, ishodom nisu zadovoljni ni na Dubrovačkom sveučilištu. Njima je pripalo skromnih 470 tisuća kuna u ovoj godini, a rektorica prof. dr. Vesna Vrtiprah kaže:

- Naravno da nismo zadovoljni dodijeljenim iznosom, jer nije dostatan da pokrije ni minimalne troškove za aktivnosti naših znanstvenika. Dr. Vrtiprah je dodala da ipak treba razumjeti financijsku situaciju u Hrvatskoj, pa i "ova dodijeljena sredstva prihvaćamo kao inicijalna, koja bi se ubuduće trebala značajnije povećavati".

- Iako ugovori ne predviđaju promjenu kriterija, de facto se doznačeni iznosi u sljedećem razdoblju mogu promijeniti, i to na temelju obveznog praćenja ostvarenih vrijednosti, takozvanih ključnih pokazatelja znanstvene produktivnosti - smatra prof. dr. Vesna Vrtiprah. Sveučilištu u Dubrovniku tek predstoji definiranje modela razdiobe tog iznosa, a znanstvena su područja raznolika, od tehničkih, društvenih, biotehničkih do umjetničkih i humanističkih. No, primjerice, Zadarsko sveučilište, sa svojom izrazito društveno-humanističkom orijentacijom, prema mišljenju prorektorice za znanost toga sveučilišta prof. dr. Dijane Vican, dodatno je zakinuto.

- Koeficijenti proračuna u raspodjeli bili su znatno manji za društveno-humanističke nego, primjerice, za tehničke znanosti. Nezadovoljstvo postoji u svim društveno-humanističkim visokoškolskim ustanovama koje su ovom raspodjelom obezvrijeđene - kaže prof. dr. Dijana Vican, koja je potpisala ugovor u ime Zadarskog sveučilišta, a koje je iz ovoga izvora povuklo skromnih 670 tisuća kuna za 2013. godinu.

Kako kaže prof. dr. Vican, dobro je ipak što su ovi iznosi u osnovi tek paušali. Sve visokoškolske i znanstvene ustanove, pa tako i sveučilišta i pojedinci, moći će, uz ova novčana sredstva, novac za svoje znanstvene projekte potražiti i unutar Hrvatske zaklade za znanost te iz međunarodnih izvora.

KRITERIJI ZA DODJELU NOVCA ZA ZNANSTVENE PROJEKTE:

•• broj znanstvenika (FTE) prema područjima znanosti;

•• znanstvena produktivnost: broj znanstvenih radova objavljenih u časopisima u bazi Web of Science i Scopus; broj ostalih radova u kategorijama A1, A2; znanstvene autorske knjige objavljene kod međunarodnih prestižnih nakladnika s najmanje stotinu stranica; nacionalni i međunarodni kompetitivni znanstveni projekti i mobilnost, i slično;

•• popularizacija znanosti: broj sudjelovanja u popularizacijskim aktivnostima;

•• suradnja znanosti s gospodarskim subjektima, tijelima državne uprave, civilnim sektorom...

DODIJELJENI NOVAC U 2013. GODINI:

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU.......................25,9 milijuna kn

SVEUČILIŠTE U RIJECI...............................6,2 milijuna kn

SVEUČILIŠTE U SPLITU................................5,1 milijun kn

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU..........................2,9 milijuna kn

SVEUČILIŠTE U ZADRU................................670 tisuća kn

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU.....................470 tisuća kn

SVEUČILIŠTE U PULI....................................330 tisuća kn