Odbor za javno zdravstvo Europskog parlamenta prošli tjedan odobrio je izmjene propisa o duhanskim proizvodima, kojima se nastoji smanjiti broj pušača, novih ovisnika i broj smrti uzrokovanih pušenjem, koji danas u EU-u doseže 700 tisuća godišnje... Stroži propisi mogli bi uskoro doći i do Hrvatske.

Europski parlamentarci u rujnu opet će raspravljati o prijedlogu koji predviđa strože zabrane i ograničenja za cigarete i druge duhanske proizvode. Ova ograničenja i zabranu pušenja u svim ugostiteljskim objektima bez obzira na veličinu treba uvesti i u Hrvatskoj, poručuje Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Tanke, slim cigarete, posebni okusi poput mentola i čokolade, pakiranja s manje od 20 cigareta, s dodacima vitamina, EU želi zabraniti u svim duhanskim proizvodima, cigaretama i rezanom duhanu. Sa svake strane pakiranja tiskat će se upozorenja o štetnom utjecaju pušenja na zdravlje, ali tako da oznake prekriju 75 posto ambalaže. Duhanska industrija više neće smjeti reklamirati svoje proizvode kao light, superlight ili pohvaliti se da je proizvod dobiven od organskog i prirodnog duhana, pa tako ljude dovoditi u zabludu.

Koliko tko puši u Hrvatskoj?

Prema istraživanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz 2012. godine, svakodnevno u je u posljednjih mjesec dana u Hrvatskoj pušilo 41 posto muškaraca i 34 posto žena u dobi 15 - 64 godine.
Doktorica Kuzman navodi da je prema Europskom istraživanju o alkoholu i drugim drogama u školama (ESPAD) pušenje u djece od 15 godina u relativnoj stagnaciji, ali ne pokazuje smanjenje koje se očekivalo kada su uvedene mjere zabrane, odnosno ograničenja korištenja duhanskih proizvoda. Kako je pušenje i dalje dozvoljeno u kafićima, za mlade su ograničenja od relativno malog značenja.
'Odrasla populacija prestaje pušiti relativno često nakon pojave određenih zdravstvenih problema, a za mlade se očekivalo da pušenje postupno prestane biti simbol odraslosti i identifikacije s pozitivnim navikama, no to se nije dogodilo. Hrvatski petnaestogodišnjaci puše više od europskog prosjeka i po proširenosti svakodnevnog pušenja su treći od 39 europskih zemalja', kaže Kuzman.

'Želimo spriječiti industriju da stvara nove pušače, posebno među mladim ljudima. Zabrinjavajuće je što 29 posto mladih puši', upozorila je Linda McAvan, britanska europska parlamentarka.

Parlamentarna inicijativa nastavlja se na ranije prijedloge Europske komisije, koji također predviđaju konkretne zabrane i promjene u reklamiranju i ograničavanju duhana. Na političkoj razini među zemljama članicama stavove protiv pušenja već je uskladilo Vijeće Europske unije, pod predsjedanjem Irske prije nekoliko mjeseci.

Tonio Borg, povjerenik Europske komisije za zdravstvo, zabrinut je jer Europa zbog posljedica pušenja godišnje prerano gubi grad veličine Frankfurta (ili nešto manji od Zagreba).

'Da se duhan sada počeo koristiti, bio bi zabranjen', ustvrdio je Borg prošli mjesec kada je objašnjavao prijedlog Europske komisije. Dodao je da duhanski proizvodi trebaju izgledati kao duhanski i nikotinski, a ne zamaskirani primamljivim dizajnom i paletom okusa i mirisa.

Na optužbe da će nove mjere utjecati na gubitak radnih mjesta odgovorio je: 'Svakako da će ove novosti imati ekonomske posljedice, ali također i ekonomske dobrobiti jer će ljudi koji prestanu pušiti ušteđeni novac potrošiti u drugom dijelu našeg gospodarstva', rekao je napomenuvši da je primarni cilj smanjiti broj pušača, smrti i bolesti i smanjiti troškove zdravstvu.

Ovisnikom se smatra onaj tko treba cigaretu bez obzira na situaciju, ovisan je o nikotinu i ne može prestati pušiti ni kada shvati koliko je ta navika štetna za njegovo zdravlje.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, u Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 10 tisuća ljudi ili gotovo svaka peta umrla osoba.

'Osobno smatram da Hrvatska treba uvesti predložene mjere te potpuno ograničiti pušenje u svim ugostiteljskim objektima bez obzira na veličinu. S obzirom na proširenost pušenja u hrvatskoj populaciji, smatram da se država treba vrlo odgovorno odnositi prema čimbenicima koje može kontrolirati, a koji mogu imati presudan utjecaj na zdravstvene ishode', ustvrdila je za tportal prof.dr.sc. Marina Kuzman, voditeljica Službe za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti HZJZ dr. Andrija Štampar u Zagrebu.

Bolesti koje uzrokuje pušenje

Znatno povećava rizik bolesti srca i krvnih žila (srčani i moždani udar i bolesti periferne cirkulacije). Smatra ga se glavnim rizičnim čimbenikom za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice, rak želuca i mijeloična leukemija češći su u osoba koje puše. Smrtnost od kronične opstruktivne bolesti pluća šest je puta učestalija u pušača nego u nepušača. Trudnice koje puše imaju veći rizik od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja te češće rađaju djecu manje porodne težine.Ona dodaje da mjere predložene za promjenu europske direktive mogu djelovati na smanjenje pušenja kod povremenih pušača i rekreativnih pušača kojima je upravo izgled (slim) ili okus (mentol ili drugi) davao osjećaj da 'ograničavaju štetno djelovanje uz očuvani osjećaj užitka'. Ali da na osobe koje su ovisne o cigaretama i dugogodišnje pušače ovakva ograničenja i upozorenja vjerojatno neće previše djelovati. Primjerice na mlade koji ne koriste ili vrlo malo koriste te oblike cigareta.

'Iako se tvrdilo da negativne poruke nisu dobre poruke, zastrašujuće slike upozorenja možda će kod jednog dijela mladih usporiti eksperimentiranje. Ali njima su presudna pozitivna očekivanja, ponašanje okoline, pritisak vršnjaka i potreba samodokazivanja za stvaranje navike, pa je teško vjerovati da je mogu potpuno odgoditi za one koji su tome skloni', upozorava doktorica Kuzman.

Podsjeća da se u Okvirnoj konvenciji Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu duhana posebna zabrinutost izražava u odnosu na pušenje i druge oblike upotrebe duhana u dječjoj dobi i adolescenciji diljem svijeta, osobito u odnosu na pušenje u sve mlađoj dobi. Pušenje cigareta započinje najčešće u ranoj adolescenciji, razvojnom dobu koje nekoliko desetljeća prethodi smrti i oštećenju povezanom s pušenjem u odrasloj dobi. Rijetki pojedinci započinju pušiti u odrasloj dobi, a većina prvi put popuši cigaretu prije završetka srednjoškolskog obrazovanja. Što ranije mladi započinju pušiti, to su veće šanse za težu uporabu u odrasloj dobi te imaju veće šanse za duži pušački staž. Oboje, trajanje pušenja i količina popušenog duhana, povezano je s potencijalnim kroničnim zdravstvenim problemima.

'Kako je prema zakonskim propisima prodavanje duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina zabranjeno i kažnjivo, postavlja se pitanje koliko se ti propisi primjenjuju, osobito ako se uzme u obzir dob od 11 i 13 godina u kojoj djeca tvrde da su započela svoje eksperimentiranje s duhanom. To je dijelom i odgovor koliko smo i jesmo li uspješni u borbi protiv pušenja', naglasila je Kuzman.

Djeca koja danas puše svakodnevno, ranije su probala prvu cigaretu od onih koji puše povremeno odnosno tjedno. Rano susretanje s a situacijom eksperimenta uz već navedene čimbenike vršnjačkog okruženja, nedovoljne društvene podrške i nejasnih roditeljskih stavova, pogoduje ranom usvajanju pušačkih navika u mladih.