Jedna od najvažnijih državnih kompanija, Jadrolinija, intenzivno se priprema 1. siječanj 2017. i dolazak konkurencije u naš dio Jadranskog mora. Kormilo kompanije prije dva mjeseca preuzeo je 35-ogodišnji Alan Klanac, koji u razgovoru za Media servis otkriva što je zatekao u Jadroliniji i kako se pripremaju za otvoreno tržište.

Alan Klanac na čelu Jadrolinije naslijedio je Slavka Lončara, koji je tu funkciju obavljao punih 14 godina. Kaže da je situacija u tvrtki uglavnom dobra, uspoređujući je sa sličnim nacionalnim brodarima na Mediteranu po pitanju efikasnosti, broja zaposlenih, zaduženjima i korupciji - koja je u javnim poduzećima u Hrvatskoj nažalost oduvijek i predobro poznata priča.

"U ova dva mjeseca koliko sam upoznao sustav vidim da funkcionira uredno. U odnosu na druge brodarske kompanije imamo nešto veći broj zaposlenih. Kada je riječ o zaduženjima ona su na vrlo prihvatljivoj razini, ispod 50 posto godišnjih prihoda što nam omogućuje jedan investicijski ciklus, koji se sada nastavlja s četiri boda koja nam se grade u Uljaniku".

Prvi od četiri nova velika Jadrolinijina trajekta bit će gotov na proljeće i spreman za iduću sezonu za koju Klanac najavljuje još jedan novitet, prodaju karata putem interneta, projekt na kojem će početi intenzivno raditi najesen. Kada je riječ o višku zaposlenih, o otkazima se ne govori. Više se tu radi, objašnjava Klanac, o prirodnom smanjenju broja ljudi, budući da je jedan dio zaposlenika pred penzijom, a novi se onda ne bi zapošljavali. U ovoj sezoni, kao i u svakoj do sada, Jadrolinija se suočava s istim prigovorom - cijene karata su previsoke.

"Kad se usporede s drugim vrstama transporta nema bitne razlike. Mislim da su cijene primjerene ali razumijem da je u današnjoj ekonomskoj situaciji svaka kuna ekstra ljudima problem. No, budimo svjesni činjenice da je jako puno stranih gostiju spremno onu cijenu, recimo katamaranskih karata, platiti u eurima u odnosu na kune", kaže predsjednik Uprave Jadrolinije.

Konkurencija stiže 1. siječnja 2017., do kada je Jadroliniji u pregovorima s Europskom unijom izboren monopol. Klanac kaže da se intenzivno pripremaju. Konkurencija je uvijek dobra, napominje, no ističe da ne vjeruje da će biti velikih navala na osnovnu Jadrolinijinu djelatnost, povezivanje hrvatskih otoka s kopnom.

"Nema uopće primjera gdje su strane kompanije ušle na tuđe područje unutar Europske unije u tom smislu. Da biste ušli na takvo tržište morate biti velik i jak. U ovom trenutku veličina i snaga kompanija ekvivalentnima Jadroliniji na Mediteranu jest samo na njihovim domicilnim tržištima. Npr., da biste ušli na novo tržite morate doći s određenim brojem brodova. Možete vi uzeti jednu liniju, ali onda imate niz problema kako ju održavati sa zamjenskim brodovima i je li to isplativo. Talo da ja mislim da je ovo stanje koje imamo sada realno i mi ćemo ga održavati i ne vjerujem u nekakav jednostavan i brz ulazak na hrvatsko tržište nekoga tko će pasti s neba i uzeti nam pola koncesija", zaljučuje Klanac uz napomenu da se oni svejedno neće opustiti i spavati već da će biti spremni.

Situaciju na Mediteranu nakon 1. siječnja 2017. Klanac vidi više u smjeru suradnje više europskih brodara, stvaranja neke vrste alijanse za komercijalne projekte, na način kako je to učinjeno i u zračnom prijevozu. Jer, tržište se 2o17. otvara i Jadroliniji.

"Mi želimo ojačati poziciju prvenstveno na međunarodnim linijima. Hoće li to značiti da ulazimo u nečije trajektne linije ili će to biti alijansa s nekim, hoće li to biti ulazak na tržište transporta roba, dobro ćemo procijeniti što od toga točno napraviti".

Na pitanje hoće li i ubuduće Jadrolinija biti prvenstveno kompanija za otočane ili će postati moderna tvrtka koja se prilagođava tržištu i ide za profitom, Klanac odgovara da to nije u koliziji. "Mi tu vršimo dvostruku ulogu, zimi povezujemo otoke s kopnom i kopno s otocima i omogućavamo gospodarski razvoj. Ljeti omogućavamo turističku sezonu o čemu opet ti otoci prvenstveno ovise", jednostavno zaključuje Klanac. Otkriva i koju liniju bi najviše volio da Jadrolinija zadrži.

"Dužobalna linija (Rijeka - Dubrovnik) jest plava magistrala naše države. Moj osobni stav je da to nije samo vrijedno već i romantično putovanje. Treba gledati razvoj te linije na neki alternativan način, sada nije rentabilna zbog niza razloga. Na primjer veći brod, koji bi bio isplativ kada bi bio pun, ne može pristati u luke u koje sada pristaje naša Liburnija. Mi ćemo u svakom slučaju dati sve od sebe", uvjerava Klanac.