Do 15.rujna traje javna rasprava o novom Zakonu o radu koji bi trebao biti usvojen do kraja godine. Poslodavci i sindikati ukopali su se na svojim pozicijama. Poslodavci poručuju da im treba fleksibilnosti, gospodarska je kriza poslovanje u Hrvatskoj bacila na koljena. Sindikati pak upozoravaju da su prava radnika na najnižim granama uopće pa daljnje pritiske jednostavno neće dopustiti.

U zemlji u kojoj je registrirana nezposlenost 18, 6 posto, BDP pada već petu godinu zaredom, a svaki mjesec gotovo 70 tisuća ljudi radi bez plaće, novi Zakon o radu mogao bi vrlo lako biti najvažniji dokument kojeg će ova jesen donijeti. Iz perspektive poslodavaca postojeći je toliko rigidan da je mnoge tvrtke bacio na koljena i mijenja se prekasno. Da se sindikate pitalo, ne bi ga se ni mijenjalo.

"ZOR se ne bi ni smio mijenjati u vrijeme krize jer ga se ne bi trebalo prilagođavati krizi. Pa valjda je kriza nekakvo prolazno razdoblje. Činjenica je da je on dovoljno fleksibilan, da je usklađen s pravnom stečevinom EU, bez obzira na kritike koje dolaze sa strane", rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Ovako različite pozicije teško je pomiriti pa će resorni ministar Mirando Mrsić morati na stol u jednom trenutku staviti kompromisni prijedlog. U nedavnom intervjuu otkrio nam je da će inzistirati na visokom stupnju suglasnosti.

"Duboko smo zagazili. Razgovara se o radnom vremenu, otpremninama. Bit će još razgovora o otkaznim rokovima i puno drugih stvari, ali se nadam visokom stupnju suglasnosti", zaključuje Mrsić.

A što se zapravo mijenja? Poslodavci će moći radno vrijeme rasporediti fleksibilnije i kako njima odgovara. Drugim riječima, jedan ćete tjedan moći raditi samo 10, ali drugi možda i 50 sati. I dok poslodavci ovu odredbu pozdravljaju, čelnik NHS-a upozorava.

 

"To je izvrgavanje radnika vjetrometini poslodavca jer riječ je i o organizaciji privatnog života, ne samo škola, vrtića i slično već i drugih privatnih obveza koje osoba može imati, bolesti u obitelji ili slično. Na kraju krajeva riječ je i o pravu na taj slobodan dan, slobodan sat", kaže Sever.

"Kad imate posla morate iskoristiti priliku jer za mjesec dana možda ga neće biti. Ako vam je posao vezan uz godišnje doba, sezonu, morate to iskoristiti i raditi kada ima posla, a onda se možda u drugom dijelu godine malo više odmarati", jednostavno pak obrazlaže čelnik HUP-a Davor Majetić.

I dok su o ovome sindikati još spremni pregovarati, o odredbi da radnik može dobiti otkaz ako ne prihvati manju plaću koju mu nameće poslodavac, nisu. Poslodavci inzistiraju da većoj fleksibilnosti otkaza, a ministar Mrsić kao zaštitu od zlouparaba radnicima nudi novu i bolju inspekciju rada. Sindikatima će pak, na neki način, ići na ruku odredba prema kojoj mogu u štrajk ako plaća kasni i samo jedan dan.

"Tu ne govorimo ako plaća za srpanj nije stigla 1. kolovoza da već 2. kolovoza mogu štrajkati, nego će morati čekati još 30 dana. A prije je bilo da se može štrajkati 30 dana od tog roka pa se sve praktički razvlačilo na dva mjeseca", objasnio je Sever.

Brži štrajk mala je utjeha za sve one s početka priloga, koji plaću jednostavno ne primaju.