Kad se podvuče crta nakon pola godine sasvim je izvjesno da štednja nastavlja padati i da se nagriza kako bi se otplatili stari dugovi. Na takav nas zaključak navodi analiza podataka iz agregiranog izvješća kreditnih institucija po kojima je do kraja lipnja štednja građana na oročenim depozitima iznosila 138,3 milijuna kuna

Samo tri mjeseca ranije, na kraju ožujka, štednja je iznosila 141,8 milijardi kuna pa se u jednom kvartalu istopilo čak 3,5 milijarde kuna zaliha. Na godišnjoj razini bilježi se blag rast štednje, jer je u lipnju 2012. ukupan iznos ušteđenog novca iznosio 135 milijardi kuna.

I dok se 'čiste' oročeni depoziti na tekućim računima, sve je više novca. Na početku godine bilo ga je 16,5 milijardi kuna, da bi do kraja polugodišta na transakcijskim računima bilo 17,7 milijardi kuna.

Nema ni oporavka kredita, ali je to već uobičajen i zabilježen trend. Dugoročni stambeni krediti padaju laganim stopama pa je u godinu dana do lipnja otplaćeno oko 2,2 milijarde kuna i u lipnju je prvi puta u dugo vremena iznos stambenih kredita pao ispod 60 milijardi kuna.

Može se reći da se više skoro ni ne dižu krediti za automobile jer su u godinu dana pali za više od četvrtine, a padaju i ukupni iznosi minusa na tekućim računima. Tako je oko 7,2 milijarde kuna minusa još uvijek zabilježeno i bilancama banaka. Međutim za oko 300 milijuna kuna za koliko su smanjeni minusi narasli su nenamjenski gotovinski krediti pa se može zaključiti da su građani počeli pokrivati minuse kreditima.

Država se i dalje zadužuje. Bankama je u svibnju bila dužna 34,7 milijarde kuna, a u mjesec dana dug bankama skočio je na 36,7 milijardi kuna.

Tvrtke se ponašaju potpuno drukčije. Smanjuju svoje dugove i izloženost bankama, što s druge strane znači i da nema investicija. U godinu dana iznos ukupnih kredita privatnim tvrtkama smanjio se za 7,67 milijardi kuna, a javne tvrtke ne povećavaju svoju zaduženost kod banaka.