Umjesto ovršnog duga umjesto stana moći će se plijeniti automobili, plovila, strojevi i drugi vrijedni predmeti

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona približava se kraju. Osim radne skupine, koju je formirao ministar pravosuđa Orsat Miljanić, na spomenute zakonske promjene svoje primjedbe dostavljaju i građani, banke i druge institucije, a učinila je to i Hrvatska udruga javnih ovršitelja, piše novilist

Koliko će izmjene Ovršnog zakona olakšati proces završetka stotinjak tisuća procesa koji se, zbog ovrha, vode po sudovima, teško je pretpostaviti. U Ministarstvu naglašavaju kako se novim pravilima želi pojednostaviti i ubrzati postupak ovrhe, smanjiti troškove, rasteretiti sudove i ojačati pravnu sigurnost stranaka u postupku.

S druge strane, kritičari zakonskih izmjena kažu da će to poskupiti troškove ovrhe, omogućiti veću dobit angažiranim odvjetnicima, pa čak i prekršiti neka načela Ustava.

Konkretne izmjene zakona koje će najviše utjecati na položaj i sudbinu dužnika odnose se na ovrhu nad nekretninama. Umjesto ovrhe nad nekretninom, dužnik će moći ponuditi da mu se zaplijeni pokretna imovina ili štedni ulog, odnosno da mu se uvaži činjenica kako će iznos koji duguje imati kod sebe u roku od godinu dana.

Drugim riječima, umjesto ovršnog duga umjesto stana moći će se plijeniti automobili, plovila, strojevi i drugi vrijedni predmeti. Naravno, vrijede li onoliko koliko iznosi dug naveden o rješenju o ovrsi.

Izbjeći deložaciju

U povoljnijem položaju biti će građani kojima će se nekretnina (kuća ili stan) zaplijeniti - ako nemaju druge imovine i ispune li određene uvjete, ostat će stanovati u njima, plaćajući rentu po tržišnim uvjetima. Na taj način izbjegao bi se dio deložacije kakve smo do sada gledali. Prodaja nekretnina od strane vjerovnika više ne bi bila moguća »u pola cijene«, nego bi se osiguravalo da se one prodaju po četiri petine tržišne cijene u prvom krugu prodaje, odnosno po tri petine cijene u drugom krugu dražbe. Višak novca, bude li ga kad se vjerovnik namiri, ostao bi bivšem vlasniku nekretnine.

Posebnu pažnju zakonodavac je u izmjenama Ovršnog zakona posvetio dostavi rješenja o ovrsi. Sud koji se bavi ovrhom adresu dužnika sada treba provjeriti u registru Ministarstva unutarnjih poslova. Rok za naplatu po rješenju mijenja se s 30 na 60 dana. Predmeti koji će se prodavati po zaplijeni ići će na e-dražbu, u kojoj će moći sudjelovati svi građani.

Diskriminacija dužnika

Iako se kao jedan od ciljeva zakonskih promjena navodi zaštita dostojanstva dužnika i financijskih prava vjerovnika, Ovršni zakon je posljednja instanca u naplati dugova kojima su građani sve opterećeniji. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, na sudovima je oko 99 tisuća ovršnih predmeta, dok Hrvatska udruga javnih ovršitelja tvrdi kako ih je čak 127 tisuća.

Predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja Vedran Vidmar upozorava kako u prijedlogu novog zakona ima dosta nelogičnosti, te kaže: »Izmjene zakona imaju pet ključnih problema koji idu na štetu ovršenika.«

- Troškovi javnobilježničke ovrhe se povećavaju. Troškovi kod javnog bilježnika ograničavaju se na stopostotnu cijenu, dok se sve druge usluge, poput odvjetničkih, povećavaju. Znači, prijedlog za ovrhu, dostava rješenja o ovrsi FINI, očitovanje na rješenje i sve drugo - dok su ne odluči da se predmet prebaci iz ovrhe u parnicu - dodatno će se naplaćivati, objašnjava Vidmar.

- Sada imamo odredbu o odvjetničkoj tarifi koja je vrijedila od kraja 2012. i koja je predviđala da se naplati jednokratna naknada za postupak duga. Po novim pravilima, sve ovršne odvjetničke radnje obavljene nakon što javni bilježnik završi svoje postupanje u ovršnom spisu biti kasnije dodatno naplaćene dužniku, ističe. Promjena ima i u prikupljanju dokumentacije što je dostavljaju dužnici, pa ako dužnik ne dostavi jednu ili više isprava, odmah će biti odbijen što je vrlo restriktivna odredba ako se parnica pokreće direktno na sudu pokretanjem tužbe.

- Sud neće ni pokretati parnicu, što je diskrimancija ovršnih dužnika, koji bi dokaze trebali predočiti tijekom sudskog procesa. Tu vidimo kršenje Ustava, jer su po ustavnim odredbama svi građani pred zakonom jednaki. Riječ je i o kršenju europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, te aktima Europske unije, smatra Vidmar.

NL/eZd